Evropska komisija predložila je nova pravila koja bi državama članicama omogućila da migrante, kojima su odbijeni zahtjevi za azil, deportuju u treće zemlje – čak i ako ti ljudi s tim zemljama nemaju nikakvu ličnu povezanost. Ovakav prijedlog izazvao je val kritika, posebno od strane organizacija za ljudska prava, koje tvrde da se time grubo krše osnovna prava migranata.
Prema riječima evropskog komesara za unutrašnje poslove i migracije Magnusa Brunnera, cilj izmjena je da se državama EU omogući brže i efikasnije odlučivanje o azilantskim zahtjevima kroz, kako je rekao, „revidirani koncept sigurne treće zemlje“, navodno u skladu s temeljnim vrijednostima Unije.
Nova pravila brišu prethodne zaštitne mehanizme Do sada su države članice mogle primijeniti koncept „sigurne treće zemlje“ samo ako postoji neka jasna veza između migranta i te zemlje – primjerice, ako je tamo radio, studirao ili imao porodicu. Novi prijedlog briše tu obavezu. Dovoljno bi bilo da je migrant samo prošao kroz tu zemlju na svom putu prema EU, ili čak ni to – ako postoji bilateralni dogovor između EU i te države.
Još alarmantnije, žalbe migranata na deportaciju više ne bi automatski zaustavljale proces njihovog prisilnog vraćanja. To znači da bi mnogi mogli biti deportovani dok im pravna zaštita još traje, što otvara ozbiljne sumnje u kršenje principa pravičnog postupka.
Šta znači “sigurna treća zemlja”? Prema važećem zakonodavstvu EU, neka zemlja se može smatrati sigurnom ako garantuje zaštitu od prinudnog vraćanja u zemlju porijekla u kojoj bi migrant mogao biti izložen progonu, kao i ako ne postoji realna prijetnja po njegov život i slobodu na osnovu rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti nekoj društvenoj grupi.
Amnesty International: Bešćutno i neprihvatljivo Organizacija za ljudska prava Amnesty International reagovala je izuzetno oštro, ocijenivši da se Evropska unija pokušava „oprati“ od svoje odgovornosti.
„Omogućavanje prisilnog slanja ljudi u zemlje s kojima nemaju nikakvu vezu, i to bez prava na žalbu, predstavlja bešćutan i ciničan pokušaj urušavanja prava izbjeglica. Time se EU pokušava osloboditi svojih obaveza i humanitarne odgovornosti“, upozorila je Olivia Sundberg Diez, glasnogovornica Amnestyja za migracije i azil.
Organizacije za ljudska prava strahuju da bi ovaj prijedlog, ako se usvoji, mogao postaviti opasan presedan koji bi uveliko potkopao međunarodni sistem zaštite izbjeglica i otvorio vrata masovnim kršenjima osnovnih ljudskih prava.
