Evropske vlade vrše pritisak na Evropsku uniju da imenuje pregovarača koji bi zastupao njihove interese u vezi s Ukrajinom, strahujući da bi Sjedinjene Američke Države mogle postići dogovor s Rusijom iza njihovih leđa.
Pristalice ovog plana, uključujući Francusku i Italiju, osigurale su podršku u Evropskoj komisiji i među nekolicinom drugih država za uspostavljanje te pozicije, prema navodima tri diplomate i zvaničnika direktno upoznata s razgovorima, koji su za Politico govorili pod uslovom anonimnosti.
Oni ističu da Evropa može sačuvati svoje "crvene linije", poput potencijalnog budućeg članstva Ukrajine u NATO-u, samo ako EU ima mjesto za pregovaračkim stolom.
Ovaj presedan bi označio veliku promjenu u načinu na koji Evropa pristupa nizu bilateralnih razgovora koje posreduje američki predsjednik Donald Trump, i dolazi u trenutku kada kontinent nastoji pokazati da je spreman igrati ključnu ulogu u bilo kakvom rješenju za okončanje četverogodišnjeg rata.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanska premijerka Giorgia Meloni posljednjih su sedmica udružili snage u pozivima na otvaranje diplomatskih kanala s ruskim liderom Vladimirom Putinom i njegovim najužim krugom, čak i dok mirovni pregovori koje vodi Bijela kuća zapinju.
"Macron je posljednjih dana zagovarao stav da je, s obzirom na bilateralne razgovore između Amerikanaca i Rusa, važno barem imati neku ulogu u tim diskusijama. Meloni je to snažno podržala. Nisu naivni u pogledu onoga što se može postići kroz ove razgovore, ali kada se vaga između neangažiranja i angažiranja, u nekim prijestolnicama raste svijest o prednostima angažmana", rekao je za Politico jedan francuski zvaničnik.
I dalje postoje velika neslaganja oko detalja same pozicije. Kritičari tvrde da bi imenovanje pregovarača impliciralo da je Rusija spremna pregovarati u dobroj vjeri i da bi prihvatila bilo šta drugo osim potpune podčinjenosti Ukrajine. Trumpovi pokušaji posredovanja u dogovoru zasad su propali, jer Kremlj odbija odustati od zahtjeva da Ukrajina preda velike dijelove teritorije koje ruske trupe nisu uspjele osvojiti.
U Briselu se vode rasprave o tome šta bi blok mogao ponuditi u bilo kakvim razgovorima i kako bi se oni mogli iskoristiti da se Trumpu ne dozvoli da marginalizira evropske interese.
"Postoje neka pitanja o kojima se ne može raspravljati samo sa SAD-om, jer imaju direktne implikacije na našu sigurnost kao Evropljana. Poruka Washingtonu jednako je važna kao i poruka Moskvi", rekao je zvaničnik.
Evropski lideri su prvi put razmatrali ideju o posebnom izaslaniku na samitu EU prošlog marta, potvrdio je visoki zvaničnik EU. Iako je prijedlog dobio široku podršku, odluka nije donesena, a prijedlozi su izostavljeni iz naknadne zajedničke izjave.
Uloga bi bila usko fokusirana na zastupanje Brisela u razgovorima uz Kijev, što je u potpunosti drugačiji prijedlog od ideje italijanske premijerke o sagovorniku za Moskvu.
"Države koje su podržavale izaslanika za Ukrajinu možda neće podržati izaslanika za razgovore s Rusijom", rekao je zvaničnik.
Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, dosljedno se pozicionirala kao jedina kandidatkinja za bilo kakvu ulogu u pregovorima o budućnosti Ukrajine. Bivša premijerka Estonije bila je čvrst saveznik Kijeva i koristila je svoju funkciju kako bi okupila prijestolnice oko snažnijih sankcija s ciljem prisiljavanja Rusije da okonča rat.
Zvaničnici su potvrdili da ključni aspekti posla, poput toga da li bi izaslanik predstavljao samo EU ili cijelu "koaliciju voljnih", još nisu razrađeni. Isto važi i za diplomatski rang te pitanje da li bi se formalno imenovao birokrata ili bi se uloga neformalno povjerila nekom od aktuelnih nacionalnih lidera.
Italijanski ministar Giovanbattista Fazzolari, koji je utjecajni saveznik Meloni i čija se supruga Ukrajinka smatra ključnom u izgradnji podrške Kijevu unutar vladajuće koalicije u Rimu, izjavio je tokom vikenda da bi bivšem italijanskom premijeru Mariju Draghiju trebalo ponuditi funkciju posebnog izaslanika.
Još četvero diplomata, u međuvremenu, navelo je da se finski predsjednik Alexander Stubb često spominje kao potencijalni evropski predstavnik u bilo kakvim razgovorima s Washingtonom i Moskvom.
Ovaj iskusni diplomata desnog centra uspostavio je prijateljske odnose s Trumpom igrajući golf, dok njegova zemlja dijeli granicu s Rusijom i bila je izložena hibridnim kampanjama iz Kremlja.
Prema riječima jednog od njih, oslanjanje na aktuelnog lidera znači da bi on mogao biti nešto slobodniji u onom što govori.
Međutim, dodao je, drugo je pitanje kada je pravi trenutak za razgovor s Putinom.
"Postoji li rizik da se time na neki način legitimiziraju njegove pozicije?", rekao je za Politico.
Dva zvaničnika EU naglasila su za Politico da funkcija posebnog izaslanika trenutno ne postoji i da su razgovori o kandidatima preuranjeni. Ipak, treći je primijetio da "nijedna pozicija ne postoji dok ne počne postojati."
