EU je potrebna dugoročna politička vizija i institucionalne i finansijske reforme kako bi se osigurala sposobnost apsorpcije novih članica, kažu zastupnici EP u izvještaju usvojenom u utorak.
U zajedničkom izvještaju usvojenom u utorak sa 56 glasova za, 20 protiv i 6 suzdržanih, europarlamentarci iz odbora za vanjske i ustavne poslove ističu da bi procesi priprema za proširenje trebali da se odvijaju paralelno iu EU iu zemljama pristupnicama. Europske institucionalne i finansijske reforme također su potrebne, tvrde oni, kako bi se osigurala sposobnost EU da apsorbuje nove članice.
Institucionalne reforme
Zastupnici Evropskog parlamenta pozivaju na snažniju zaštitu vladavine prava i demokratskih vrijednosti EU od nazadovanja u postojećim i budućim državama članicama, osiguravajući da proširenje ojača Uniju.
Što se tiče evropskih institucionalnih reformi, zastupnici Evropskog parlamenta kažu da bi EU trebalo reformisati kako bi djelovala efikasnije, uključujući i svoje procedure donošenja odluka, i odmaknuti se od jednoglasnosti. Naglašavaju da korištenje mehanizama fleksibilnosti, kao što su prolazne klauzule, prije dublje reforme u kontekstu moguće revizije ugovora EU, ne bi trebalo spriječiti konstruktivne rasprave o reviziji ugovora.
Institucionalne reforme prije proširenja također se moraju pozabaviti implikacijama proširenja na sastav parlamenta, kao i brzom revizijom funkcionisanja Vijeća, kao što je sistem rotirajućih predsjedništva Vijeća. Izračun glasačkih pragova kvalifikovane većine također treba preispitati kako bi se poboljšala ravnoteža između većih i manjih država i postavili viši pragovi za najvažnije odluke.
Višeslojni pristup
EU bi trebala postaviti konkretne pojedinačne reformske ciljeve, mape puta i međuvremenske rokove za svaku zemlju pristupnicu, bez brzih ili fiksnih unaprijed definiranih rokova za članstvo jer bi to moglo utjecati na integritet procesa pristupanja, prema zastupnicima EP.
Zemlje koje ostvare značajan napredak u reformama vezanim za EU trebale bi biti u mogućnosti da se postepeno integrišu u zajedničke politike EU, kao što je jedinstveno tržište. Zastupnici EP kažu da bi takav napredak također trebao otvoriti pristup fondovima EU, donoseći jasne koristi za građane tokom cijelog procesa. Poslanici Evropskog parlamenta predlažu da se zemljama kandidatima dodijeli status posmatrača u relevantnim tijelima i institucijama EU, uključujući Evropski parlament, u početku na osnovu privremenih aranžmana, kao i da se uspostavi posebna pozicija komesara za proširenje.
Navode da je diferencirana integracija dio rješenja za efikasnu i produbljenu proširenu EU, ali ne može dovesti do slabljenja njenih vrijednosti. U tom svjetlu, zastupnici EP-a napominju da se uvijek mora osigurati široko područje zajedničkog osnova za Carinsku uniju, jedinstveno tržište i njegove četiri slobode, osnovnu društvenu pravnu stečevinu i poljoprivrednu, konkurentsku i trgovinsku politiku, ali zemlje EU spremne da idu naprijed u širem spektru oblasti politike to bi trebalo dozvoliti.
Proširenje je i veliki finansijski izazov za EU, posebno u pogledu kohezione i poljoprivredne politike, i prilika za reformu ovih politika, kažu zastupnici Evropskog parlamenta, dodajući da su pravilno finansirani Višegodišnji finansijski okvir (MFF) i efikasniji budžet EU. potreban. To bi omogućilo EU da preuzme nove obaveze uz nastavak ispunjavanja postojećih programa i političkih prioriteta.
Očekuje se da će nacrt izvještaja biti predstavljen na II februarskoj plenarnoj sjednici, 26-29 februara 2024.