Bosna i Hercegovina se nalazi u ozbiljnom zastoju na svom evropskom putu, iako je u martu ove godine dobila uvjetni status pregovarača s Evropskom unijom. Politički akteri, nevladine organizacije i analitičari upozoravaju na dugotrajne blokade ključnih reformi, koje su neophodne za daljnje približavanje Uniji. Istaknuto je da je zbog političkih interesa i izborne godine proces donošenja zakona potpuno zaustavljen.
Blokade kao oružje političkih elita
Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, kritizira trenutnu političku scenu u zemlji, naglašavajući da su blokade postale sastavni dio odlučivanja. Prema njegovim riječima, politička klima u zemlji, posebno zbog lokalnih izbora, blokira svaki napredak ka ispunjavanju zahtjeva Evropske komisije. Zakon o sudovima, zakoni u vezi s Ustavnim sudom, kao i oni koji se odnose na slobodu govora i medija, sve su to prepreke koje stoje na putu BiH ka evropskim integracijama. Ove blokade, smatra Plakalo, imaju dugoročne negativne posljedice po građane, koji ispaštaju zbog političkih igrica.
Zastoj u reformama znači stagnaciju pravosuđa i pravne države
Plakalo ističe i pravne apsurde, poput toga da se zakoni koji su proglašeni neustavnim, poput Zakona o tehničkim propisima Republike Srpske, ponovo pojavljuju u programu reformi, što dovodi do pravnih nesuglasica unutar zemlje. Ovakvi potezi dodatno narušavaju pravni poredak i otežavaju usklađivanje zakonodavstva BiH s evropskim standardima.
Politička elita i otpor prema EU: Ko blokira integracije?
Saša Magazinović, šef Kluba SDPBiH u državnom parlamentu, ističe da je dio političkih elita ogrezao u kriminal i da se upravo zbog toga opiru svakom napretku prema EU, jer bi to značilo jačanje institucija i smanjenje njihove kontrole. On je posebno naglasio da je borba za evropski put istovremeno borba protiv političkog kriminala.
Magazinović tvrdi da će, unatoč trenutnim blokadama, proces eurointegracija biti nezaustavljiv, te da su evropske institucije donijele ključne odluke koje potvrđuju tu činjenicu. No, dodaje i da politički kriminalci unutar BiH koriste sve moguće izgovore kako bi usporili ovaj proces i zadržali svoje pozicije.
Neaktivnost Komisije za evropske integracije
Mia Karamehić-Abazović iz Naroda i pravde, članica Komisije za evropske integracije, ukazuje na činjenicu da komisija trenutno nema ovlasti dok ne počnu pregovori s EU. Prema njenim riječima, ključ za napredak leži u usvajanju četiri ključna zakona, uključujući Zakon o sudovima BiH i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Međutim, politički otpor dolazi prvenstveno iz Republike Srpske, koja blokira usvajanje ovih zakona, što dodatno usporava napredak.
Politička strategija i odgovornost
Šerif Špago iz Stranke demokratske akcije (SDA) ističe odgovornost vladajuće većine, posebno stranaka Trojke, za trenutno stanje. Prema njegovim riječima, vladajuće stranke su zadovoljile sve zahtjeve SNSD-a i HDZ-a, zbog čega su sada nemoćne u pregovorima o važnim zakonima iz evropske agende. Špago vjeruje da će se stranke Trojke fokusirati na "patriotske" teme uoči izbora, kako bi zataškale sve ustupke koje su dali Dodiku i Čoviću, te naglašava da će SDA ostati proaktivan u parlamentarnim procesima nakon izbora.
Ovo je dramatičan prikaz političkog zastoja BiH na njenom evropskom putu, gdje političke blokade i manipulacije sprečavaju napredak u ključnim reformama, a odgovornost se prebacuje između stranaka. U konačnici, najveći gubitnici su građani Bosne i Hercegovine, dok se susjedne zemlje kreću brže prema evropskim integracijama.
