Bosna i Hercegovina ulazi u politički mjesec istine. Tokom juna odlučuje se ne samo o evropskoj perspektivi države, već i o opstanku aktuelne vlasti na državnom nivou. Evropska unija šalje jasne poruke — Dodik više nije sagovornik u Briselu. No, domaće političke kalkulacije i trgovine prijete da sruše posljednju šansu za napredak.
Uprkos međunarodnim pritiscima, predsjednik entiteta Republika Srpska nastavlja s neustavnim potezima, ignorišući presude najviših pravosudnih institucija. Iako se javno hvali blokadama, realnost je drugačija — nije uspio zabraniti rad SIPA-e, suda, niti paralizirati državne institucije. Jedino što mu zasad polazi za rukom jeste da kroz Vijeće ministara usporava ključne procese.
U pozadini otvorenog političkog sukoba odvija se tihi rat unutar koalicije. Pravo pitanje više nije samo kako se nositi sa destruktivnim ponašanjem iz RS-a, već hoće li HDZ zbog insistiranja na izmjenama Izbornog zakona blokirati ulazak opozicije iz RS-a u državnu vlast i tako zaustaviti evropski put BiH. Ako do toga dođe, odgovornost za kolaps neće više biti na jednoj strani.
Ton poruka iz Evrope je nedvosmislen — dvije sedmice i dva usklađena zakona dijele BiH od otvaranja pregovora s Evropskom unijom. Međutim, ukoliko do zastoja dođe, evropski put će biti izgubljen na duži period, a trenutna državna koalicija će se raspasti. Najizgledniji scenarij nakon toga: povratak saveza HDZ-a, SDA i SNSD-a.
Poseban fokus u političkoj areni privlači pitanje odgovornosti. U slučaju potvrde drugostepene presude, predsjednik RS-a bi mogao postati politički mrtvac. Po važećem zakonu, CIK bi bio obavezan raspisati izbore za novog predsjednika RS, a trenutno stanje pokazuje da bi to moglo destabilizirati cjelokupan entitetski sistem.
S druge strane, opozicija iz RS-a, prema mišljenjima upućenih, odigrala je ključnu ulogu u očuvanju evropske perspektive. Uprkos pritiscima, pokazali su spremnost da učestvuju u rješenjima, za razliku od vlasti koja sistematski opstruiše sve evropske inicijative.
Otvara se i pitanje međunarodne podrške. Sankcije protiv političkih aktera koji narušavaju ustavni poredak ostaju upitne — naročito iz pravca Slovenije, od koje se očekivala odlučnija reakcija. U narednim danima očekuje se i važna diplomatska posjeta iz Ujedinjenog Kraljevstva, što bi moglo označiti novu fazu u međunarodnoj pažnji prema Bosni i Hercegovini.
Na unutrašnjem planu, federalni nivo vlasti za sada funkcioniše stabilnije. HDZ je u ovoj postavi dobio manje ministarskih pozicija nego ranije, a jedino pitanje oko kojeg se otvoreno preglasava je Južna interkonekcija.
U međuvremenu, lobistička ofanziva prema Sjedinjenim Američkim Državama ulazi u novu fazu. Već krajem maja planirane su posjete i sastanci s američkom administracijom kako bi se dodatno pojasnile političke pozicije i osigurala podrška za reformske procese.
Poruka domaćim političarima jasna je: Evropa neće čekati. Jun je posljednji voz. Ukoliko se on propusti, slijedi politička implozija — ne samo za državnu vlast, već i za svaku iluziju o stvarnom približavanju evropskoj zajednici.
