Jedna od ključnih metoda za diskreditiranje političara i drugih javnim ličnosti je korištenje lažnih društvenih medijskih računa, poznatih kao chatbotovi.
Chatbotovi su automatizirani programi dizajnirani za oponašanje ljudske komunikacije interakcijom s korisnicima ili drugim chatbotovima.
Mogu se koristiti za stvaranje iluzije popularnog mišljenja generirajući veliki broj retweetova, lajkova i komentara na društvenim medijima. Međutim, što je važnije, mogu se koristiti za širenje lažnih informacija širokom auditoriju, što može ozbiljno narušiti ugled mete. Osim korištenja chatbotova za manipulaciju online diskursom, druge taktike koje se koriste za diskreditiranje političkih pisaca i političara uključuju hakiranje i širenje kampanja dezinformacija. Ove kampanje uključuju korištenje društvenih medija za širenje lažnih ili zavaravajućih informacija koje umanjuju vjerodostojnost političkih protivnika ili drugih pisaca.
Često su ove kampanje anonimne, što onemogućava pronalaženje izvora dezinformacija.
Ruski akteri
Na primjer, u predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. godine, ruski akteri su bili iza kampanja za širenje dezinformacija na društvenim medijima, što je imalo značajan utjecaj na ishod izbora.
Još jedan način na koji se chatbotovi i društveni mediji koriste za diskreditiranje političara je korištenje ciljanih napada. To može uključivati stvaranje negativnih društvenih medijskih objava, komentara ili članaka posebno dizajniranih za diskreditiranje određene osobe ili pitanja.
Ovi napadi mogu biti organizirani od strane labavo organiziranih online grupa ili organiziranih političkih organizacija. Osnovni motiv ovih taktika je često preokrenuti javno mnijenje, stvoriti nepovjerenje prema političkom subjektu.
Umjetna inteligencija ulazi u svakodnevnicu: Jesmo li spremni za nju?
U Bosni, upotreba chatbotova i društvenih medija za diskreditaciju političkih pisaca i političara također je sve ozbiljniji problem. Uoči općih izbora 2022. godine, brojne političke stranke su optužene da koriste lažne naloge na društvenim mrežama za širenje lažnih informacija i manipulaciju javnim mnijenjem. To je uključivalo stvaranje lažnih vijesti, lažnih naloga na društvenim mrežama i širenje propagande.
Nadalje, korištenje ciljanih napada za diskreditaciju političkih protivnika je također uobičajena taktika koju koriste političke stranke u Bosni. To često uključuje kreiranje negativnih postova ili članaka na društvenim mrežama koji su osmišljeni da diskredituju određenog pojedinca ili stranku, s ciljem da se pokoleba javno mnijenje i umanji legitimitet njihovih političkih oponenata.
Sve više napada iz susjedstva
Izvještaji i analize pokazuju da su Srbija i Hrvatska upletene u kreiranje lažnih botova i manipulacije na Wikipediji. Njihove obavještajne službe su umiješane u ove aktivnosti i plaćaju ljude vrše ovakve napade.
Cilj ove strategije je razbijanje bosanskih patriotskih snaga i politička destabilizacija Bosne i Hercegovine. Ova strategija nije nova, a neki navode da se koristi još od rata 90-ih godina, kada su te države bile aktivne u potpirivanju sukoba u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da se državne obavještajne službe naših susjednih zemalja aktivno koriste raznim tehnikama manipulacije javnim mnijenjem u cilju ostvarivanja svojih velikodržavnih ciljeva.
Podijeljena mišljenja: Podigla se velika prašina oko "Djevojke s bisernom naušnicom" koju je napravila umjetna inteligencija
Ovo nije samo kršenje međunarodnog prava, nego i ozbiljan napad na suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Potrebno je poduzeti mjere za otkrivanje i suzbijanje ovakvih aktivnosti, kako bi se zaštitila sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine i njenih građana.
Kako se zaštiti?
Unatoč očigledno neetičkoj prirodi ovih taktika, do sada je bilo malo pravnih sankcija za sprječavanje njihove upotrebe. To je dovelo neke da zatraže veću regulaciju društvenih medija, posebno u području političkog govora, te konkretne mjere za suzbijanje upotrebe lažnih računa namijenjenih širenju dezinformacija. Postoje, međutim, neki koraci koje pojedinci mogu poduzeti kako bi se zaštitili od ovakvih napada. To uključuje detaljnu analizu izvornog materijala, posebno društvenih medijskih komentara ili članaka, prije nego što ih prihvate kao istinite. Pojedinci također mogu tražiti indikatore pristranosti ili agende, posebno u upotrebi jezika, kako bi otkrili da li je informacija istinita ili ne.
Ko zaista proizvodi fake news i kako ih zaustaviti?
Ukratko, upotreba chatbotova i društvenih medija za diskreditiranje političkih pisaca i političara nije samo rastući problem u političkom diskursu, već i prijetnja demokratskim principima poput slobodnih i poštenih izbora i sposobnosti da se vjeruje izvorima informacija. Kao građani demokratskog društva, imamo odgovornost kritički se suočiti s informacijama, posebno informacijama koje se predstavljaju online, kako bismo zaštitili naš demokratski način života.
