Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine objavio je drugi dio opsežnog izvještaja s najznačajnijim nalazima o nepravilnostima u oblasti javnih nabavki, zasnovan na finansijskim revizijama obavljenim tokom prošle godine.
Pregledajući procese javnih nabavki širom Federacije, revizori su identificirali brojne nepravilnosti koje ukazuju na široko rasprostranjene zloupotrebe i nepoštivanje Zakona o javnim nabavkama.
Izvještaj pokazuje da su nepravilnosti prisutne u gotovo svim nivoima javnog sektora, uključujući kantone, općine, javna preduzeća, zavode i agencije. U ukupnom broju finansijskih revizija, čak 35% se odnosi na kantone i općine, 33% na javna preduzeća, 21% na zavode, fondove i agencije, dok je 11% obuhvatilo same entitetske institucije. Izdvojeni su brojni primjeri ozbiljnog kršenja zakonskih procedura, a revizori su posebno naglasili desetke ključnih tačaka u kojima su javne institucije zloupotrijebile proces nabavke.
Najčešći oblici kršenja zakona u javnim nabavkama
Ignorisanje Zakona o javnim nabavkama – Najistaknutiji primjer dolazi iz preduzeća "Ceste" u Mostaru, koje je 2023. godine provelo čak 96 postupaka javne nabavke, ukupne vrijednosti od 6,3 miliona KM, bez primjene zakonskih procedura.
Tenderska dokumentacija u korist određenih ponuđača – Revizori su utvrdili da su često tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji usmjeravale na tačno određenog proizvođača ili marku, čime su se pogodovali određeni ponuđači, što je direktno kršenje zakonske konkurentnosti.
Nedovoljno jasna dokumentacija – U mnogim slučajevima, dokumentacija nije sadržavala ključne elemente potrebne za stvarnu konkurenciju među ponuđačima, što je također u suprotnosti sa zakonom.
Dijeljenje nabavki radi izbjegavanja primjene zakona – Revizori su dokumentirali primjere u kojima su javne institucije dijelile predmete nabavki kako bi izbjegle obavezu provođenja konkurentnog postupka.
Neopravdani pregovarački postupci – U brojnim slučajevima, postupak pregovaranja bio je korišten iako nisu postojali zakonski uslovi za njegovu primjenu.
Prihvaćanje finansijski nepovoljnih ponuda – Neki javni sektor prihvatao je ponude čija je cijena bila viša od predviđenih budžetskih sredstava, čime su dodatno opteretili javne fondove.
Nepregledanje tržišnih uslova – Izvještaj ukazuje na izostanak obavezne tržišne provjere prije pripreme nabavki, što je onemogućilo adekvatno planiranje i informiranje ponuđača o potrebama javne nabavke.
Odsustvo službenika za nabavke – U situacijama gdje su vrijednosti nabavki prelazile 250.000 KM, nije uvijek osigurano prisustvo službenika za javne nabavke, što je obavezno po zakonu.
Kršenje ugovornih uslova – Među najčešćim nepravilnostima tokom realizacije ugovora bile su izmjene početnih uslova kao što su rokovi isporuke, uslovi plaćanja i visina kazni, uz produžavanje rokova i plaćanje većih cijena od ugovorenih.
Nedonošenje i neadekvatan plan nabavki – Izvještaj navodi i slučajeve gdje institucije nisu pripremile zakonski definisane planove nabavki ili su ih donijele bez potrebnih elemenata.
Institucije s najvećim nepravilnostima
Revizori su utvrdili kršenja u radu brojnih institucija, među kojima se izdvajaju:
Ministarstva i kantonalne institucije: Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo saobraćaja KS, Ministarstvo za obrazovanje KS, MUP Kantona Sarajevo i druge.
Općine i gradovi: Gradovi Zenica, Goražde, Livno, općine Posušje, Kreševo, Novi Grad Sarajevo i još mnoge druge lokalne uprave širom FBiH.
Javna preduzeća i institucije: BH Pošta, Ceste FBiH, Željeznice FBiH, BH Telecom, te javna preduzeća u Tuzli, Mostaru i drugim gradovima.
Ovi nalazi revizije dodatno naglašavaju sve veći problem manipulacija i kršenja zakona u procesu javnih nabavki, što ozbiljno ugrožava finansijsku transparentnost i etičnost javnog sektora. Institucije su time pozvane da preduzmu hitne mjere i reforme kako bi spriječile dalje zloupotrebe i osigurale odgovornost i efikasnost u javnim nabavkama.
