Bosna i Hercegovina ulazi u kritičan period u kojem će sposobnost države da ispuni međunarodne standarde u oblasti borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma odrediti njen daljnji ekonomski i politički položaj.
Komitet Savjeta Europe za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval) upozorio je kako su trenutno prisutni značajni nedostaci u pravnom i institucionalnom okviru zemlje, a iduća tri mjeseca predstavljaju ključni test za sposobnost državnih institucija da poduzmu konkretne mjere.
Prema izvještaju Moneyvala, Bosna i Hercegovina mora realizirati najmanje 75 posto preporuka i zahtjeva Komiteta kako bi izbjegla stavljanje na tzv. “sivu listu”. Takva oznaka značila bi dodatni nadzor svake transakcije bh. građana i kompanija u međunarodnom poslovanju, što bi dugoročno ugrozilo poslovnu transparentnost i povjerenje međunarodnih partnera. Posebno bi pogođeni bili sektori koji nisu u potpunosti integrirani u nadzorni sustav, dok bankarski sektor ostaje ocijenjen kao primjer relativno dobre usklađenosti s europskim i svjetskim standardima.
Ipak, analiza pokazuje da glavni problemi leže u koordinaciji na državnoj razini, ograničenoj funkciji financijsko-obavještajne jedinice i nedovoljnoj primjeni sankcija prema nefinancijskim subjektima, poput notara, advokata, računovođa i sektora igara na sreću. Istrage i procesuiranje slučajeva pranja novca često se fokusiraju na porezne prekršaje i samopranje, dok su korupcija i organizirani kriminal marginalizirani u pravosudnoj praksi. Odluke o zamrzavanju imovine i uvođenju ciljanih financijskih sankcija gotovo da ne postoje, a jedinstven državni sistem za oduzimanje nelegalno stečene imovine još nije uspostavljen.
Zemlja je već pod pritiskom da usvoji ključne zakonske reforme: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma mora biti prilagođen međunarodnim standardima, dok je donošenje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnoj razini te zakona o ciljanim financijskim sankcijama imperativ. U koordinaciji sa privatnim sektorom, državni organi moraju uspostaviti efikasne mehanizme praćenja i provođenja preporuka, uključujući detaljnu provjeru stvarnih vlasnika kompanija i imovine.
Direktor Udruge bankara BiH, Edis Ražanica, ističe kako je bankarski sektor već dobro usklađen s međunarodnim standardima, ali upozorava da sustavni nedostaci u drugim sektorima i koordinaciji institucija ugrožavaju ukupni napredak zemlje. “Banke su spremne i sposobne, ali sustav mora funkcionirati kao cjelina. Inače, rizik od stavljanja na sivu listu postaje realan i ozbiljno ugrožava poslovanje i reputaciju BiH u međunarodnim financijskim krugovima,” ističe Ražanica.
Europska unija je kroz Delegaciju u BiH naglasila ozbiljnost situacije: stavljanje zemlje na Moneyvalovu sivu listu imalo bi višestruke posljedice – političke, ekonomske i financijske – uključujući otežan pristup međunarodnim tržištima i dodatne procedure za svaku transakciju izvan zemlje. Zato je jasno da država mora brzo reagirati, ne samo u zakonodavstvu, već i u praksi, kako bi očuvala povjerenje međunarodne zajednice i spriječila daljnju izolaciju ekonomskog i financijskog sektora.
Ako Bosna i Hercegovina propusti ovaj kritični rok, njena sposobnost da se integrira u međunarodni financijski sustav bit će ozbiljno ugrožena, a država bi se našla u situaciji u kojoj bi svaka transakcija njenih građana i kompanija mogla biti dodatno provjeravana i ograničavana, čime bi se dodatno kompromitirala investicijska atraktivnost i ekonomska stabilnost zemlje.
U idućim mjesecima, sposobnost državnih institucija da provedu preporuke Moneyvala bit će presudna za očuvanje međunarodnog povjerenja, usklađenosti s EU standardima i stabilnog ekonomskog ambijenta u Bosni i Hercegovini.
