Vlast u Republici Srpskoj duguje 1,6 milijardi KM – spas traže u džepovima građana
Republiku Srpsku u 2025. godini očekuje ozbiljan finansijski izazov – na naplatu dolazi dug od gotovo 1,6 milijardi KM, od čega se značajan dio odnosi na obveznice emitovane na Londonskoj berzi i dugove po osnovu zaduženja na domaćem tržištu. Dok se rokovi za vraćanje dugova bliže, vlasti RS-a pokušavaju pronaći nove izvore finansiranja, uključujući i direktno zaduživanje kod građana putem prodaje štednih obveznica.
Londonske obveznice – nepoznati kupci, poznate obaveze
Prema zvaničnim podacima, Republika Srpska se 2021. godine zadužila na Londonskoj berzi izdavanjem petogodišnjih obveznica u ukupnom iznosu od 300 miliona eura (blizu 600 miliona KM). Iako je prvobitno bilo nejasno ko su kupci ovih obveznica, ono što je poznato jeste da RS svake godine isplaćuje kamate u iznosu od 14,25 miliona eura, po kamatnoj stopi od 4,75%. Glavnica dospijeva na naplatu 2026. godine, što znači da će vlasti RS-a tada morati isplatiti kompletan iznos od 300 miliona eura.
Ono što dodatno unosi neizvjesnost jeste činjenica da je emisija ovih obveznica prošla bez transparentnosti – do danas nije zvanično objelodanjeno ko su kupci obveznica niti šta je bilo ponuđeno kao kolateral. Spekulacije da bi garancija za ovo zaduženje mogla biti državna imovina BiH, koju vlasti RS-a uporno pokušavaju prisvojiti, dodatno podgrijavaju sumnje o motivima političke borbe za imovinu na teritoriji ovog entiteta.
Domaći dug – milijardu KM obaveza
Pored dugova na Londonskoj berzi, Republika Srpska naredne godine mora servisirati još milijardu maraka po osnovu zaduženja na domaćem tržištu, uglavnom putem obveznica izdatih na Banjalučkoj berzi. Prema Dokumentu okvirnog budžeta RS-a, ukupne obaveze po kreditima i domaćim obveznicama čine više od polovine ukupnog duga koji dospijeva na naplatu 2025. godine.
Vlada RS-a već duže vrijeme koristi emisiju obveznica kao način zaduživanja, ali je sve teže pronaći investitore spremne da kupuju dugoročan dug entiteta. S obzirom na to da su strane investicije sve manje, a kamatne stope sve veće, RS se okreće novom modelu finansiranja – zaduživanju kod vlastitih građana.
Zaduživanje kod građana – pokušaj izvlačenja novca iz džepova stanovništva
Kako bi ublažila nadolazeći finansijski pritisak, Vlada RS-a nedavno je objavila javni poziv za upis i uplatu štednih obveznica, koje su primarno namijenjene stanovništvu, ali ih mogu kupovati i pravna lica. Plan je emitovati pet miliona obveznica po nominalnoj vrijednosti od 1 KM, s godišnjom kamatom od 4,5%.
Praktično, to znači da će građani koji ulože 100 KM dobiti godišnje 4,5 KM kamate, s isplatom dva puta godišnje do dospijeća glavnice. Ovakav potez vlasti RS-a sugerira da se entitet suočava s ozbiljnim problemima u pronalaženju kapitala na finansijskim tržištima i da se oslanja na vlastite građane kao poslednju liniju odbrane od finansijskog kolapsa.
Šta dalje?
Kako se približava rok za otplatu dugova, ključno pitanje ostaje: na koji način će Republika Srpska pronaći sredstva za servisiranje obaveza? Ukoliko se ne uspije naći adekvatan izvor finansiranja, RS bi mogla zapasti u ozbiljnu finansijsku krizu koja bi mogla dovesti do povećanja poreza, rezanja javnih rashoda ili čak kašnjenja u isplatama plata i penzija.
Jedan od ključnih izazova jeste i geopolitički kontekst – dok vlasti RS-a insistiraju na autonomiji i sukobima s institucijama BiH, finansijska realnost pokazuje da ovaj entitet sve teže funkcioniše bez eksternih izvora kapitala. Hoće li građani RS-a zaista podržati vlast kupovinom obveznica, ili će prepoznati rizik koji sa sobom nosi ulaganje u dug entiteta s nesigurnom finansijskom budućnošću – ostaje da se vidi u narednim mjesecima.
