Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom, dok opozicija traži hitnu reakciju na alarmantne podatke koji ukazuju na duboki deficit u Kantonu.
Sjednica kantonalne Skupštine postala je neizbježna, dok se sve glasnije čuju zahtjevi za hitnom analizom revizorskog izvještaja koji otkriva pravo stanje budžeta.
Prema najnovijem revizorskom izvještaju, Kanton Sarajevo se suočava s deficitom od čak 80 miliona KM – novcem koji je doslovno nestao iz kantonalne kase. Ovaj ogroman manjak otkriven je u trenutku kada su građani već opterećeni svakodnevnim poskupljenjima, lošim javnim uslugama i stagnacijom u svim ključnim sektorima. Javnost s pravom postavlja pitanje: kako je moguće da nedostaje toliko novca, a da niko nije zvonio na uzbunu ranije?
Nije potrebna ekonomska ekspertiza da bi se shvatila težina situacije. Ovaj deficit nije samo broj u tabeli, već direktno utiče na kvalitet života u glavnom gradu. Manjak u budžetu znači manje novca za ključne javne projekte, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, ali i direktan udar na buduće investicije i razvoj Kantona. Dok obični građani sve teže sastavljaju kraj s krajem, finansijski problemi u Sarajevu guraju grad prema finansijskom sunovratu.
Vlada Kantona Sarajevo ponovo u dug: Kuda su otišli milioni maraka?
Opozicija zahtijeva održavanje hitne sjednice kantonalne Skupštine kako bi se napokon suočili sa stvarnim stanjem budžeta i analizirali uzroci ovog šokantnog manjka. Traži se temeljita analiza revizorskog izvještaja i odgovornost za nastalu situaciju. Da bi zahtjev bio upućen u proceduru, potrebno je prikupiti 12 potpisa, a opozicija je već mobilizirala svoje redove.
No, postavlja se pitanje – hoće li vladajuće strukture ignorisati ove pozive, kao što su to činile i ranije, ili će napokon preuzeti odgovornost za svoje postupke? Dok političke igre traju, obični građani Sarajeva već osjećaju posljedice ove katastrofe. Deficit od 80 miliona KM nije nešto što se može jednostavno ignorisati ili zakrpiti nekoliko brzinskih poteza iz kantonalnog budžeta.
Problem je duboko sistemski. Ovaj manjak je samo vrh ledenog brijega koji ukazuje na širi problem neodgovornog upravljanja javnim sredstvima. Ako se hitno ne preduzmu konkretne mjere, Sarajevo bi se moglo suočiti s dugoročnim posljedicama, uključujući smanjenje osnovnih usluga i daljnje povećanje duga.
Vlast je do sada bila nevjerovatno tiha po ovom pitanju, dok građani sve više gube povjerenje u institucije. Sarajevski kanton, koji bi trebao biti primjer funkcionalnosti i razvoja u zemlji, nalazi se u opasnosti da postane simbol neodgovornog upravljanja i političke nesposobnosti.
Pozivi na hitnu sjednicu nisu tek politička gesta – oni su posljednji pokušaj da se spriječi daljnji finansijski sunovrat. Da li će Skupština napokon preuzeti odgovornost ili će nastaviti da gura ovaj problem pod tepih, ostaje da se vidi. Međutim, jedno je sigurno – građani Sarajeva više ne mogu čekati.
