Francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavit će ovog četvrtka novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, plan za koji se očekuje da će dobiti podršku većine političkih stranaka.
Glavna motivacija za jačanje oružanih snaga je rastuća prijetnja koju predstavlja Rusija .
Projekt, koji ne uključuje povratak obavezne regrutacije, osmišljen je kako bi se obučeno osoblje usmjerilo u aktivne oružane snage ili rezervni sastav.
Dok se posljednjih godina vojna služba ponekad predlagala kao način discipliniranja mladih ili jačanja društvene kohezije, sada je u prvom planu potreba za jačanjem vojske.
I druge evropske zemlje jačaju svoju odbranu
Brojne evropske zemlje također razmatraju ponovno uvođenje regrutacije u različitim oblicima, potaknute upozorenjima da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman napasti članicu NATO-a već 2028. godine.
„Francuska nije jedina koja razmišlja o mobilizaciji nacije izvan raspoređenih vojnih snaga, a to je sada još relevantnije s obzirom na jasnu rusku prijetnju“, rekla je Hélène Conway-Mouret, socijalistička zastupnica i članica Odbora za vanjske poslove i odbranu francuskog Senata.
Njemačka je nedavno pristala uvesti obaveznu registraciju i ljekarske preglede za 18-godišnje muškarce, ali svaki korak ka obaveznoj službi zavisiće od posebne parlamentarne odluke. Poljska je, s druge strane, otkrila cilj obuke svakog odraslog muškarca za rat, ali se također suzdržala od ponovnog uvođenja obavezne regrutacije.
Detalji Macronovog plana
Novi francuski program bit će zasnovan na dobrovoljnoj osnovi i uključivat će ozbiljnu vojnu obuku, ali trenutno se ne govori o ponovnom uvođenju obavezne regrutacije, koju je predsjednik Jacques Chirac ukinuo 1997. godine.
Kako je danas saopćila Jelisejska palata, Macron će plan predstaviti u četvrtak tokom posjete 27. brdskoj pješadijskoj brigadi u Varcesu.
"Tom prilikom, predsjednik Republike će ponovo potvrditi važnost pripreme nacije i njenih moralnih snaga za suočavanje sa rastućim prijetnjama", navodi se u saopštenju.
Provođenje takve reforme zahtijevat će "zakonodavnu reformu", naglasio je francuski zvaničnik, a vlada se obavezala da će do 21. decembra predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju.
Neočekivano široka politička podrška
Za razliku od mnogih drugih Macronovih prijedloga, ideja dobrovoljne vojne službe naišla je na široku podršku u inače polariziranom političkom spektru Francuske.
Plan podržavaju konzervativci i krajnja desnica, uključujući predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata, Cédrica Perrina iz stranke Republikanci, i Jordana Bardellu, predsjednika Nacionalnog okupljanja, koji je ukidanje regrutacije nazvao "greškom". Bardella smatra da bi vojna služba trebala ponovo postati obavezna, ali priznaje da oružane snage trenutno nemaju resurse za obuku sve francuske omladine.
Ne očekuje se otpor ni s ljevice. "Ako je dobrovoljno, ne vidim zašto bi bilo ikakvog protivljenja", rekla je Conway-Mouret.
Ambiciozni ciljevi
Francuska želi stvoriti rezervne snage od 105.000 do 2035. godine, što bi značilo omjer jednog rezerviste na svaka dva aktivna vojnika. Ovo predstavlja značajno povećanje u odnosu na gotovo 44.000 rezervista koliko je imala 2024. godine.
Visoki francuski vojni zvaničnici su ranije izrazili zabrinutost zbog smanjenja broja stanovnika i njegovog neizbježnog utjecaja na regrutaciju. Macron je prvi put predstavio plan u julu, a ured francuskog premijera potvrdio je u septembru da se radi na revidiranoj, opcionoj vojnoj službi.
