Zavrtanje gasnih ventila u Federaciji BiH nije samo tehnički problem – to je metafora za sve dublje političke igre koje se igraju na račun običnih građana. Kada je dotok gasa zaustavljen, a zatim ponovo pokrenut, politički akteri su se brzo okrenuli razgovorima. No, da li su ti razgovori uistinu posvećeni dobrobiti naroda, ili su samo još jedan manevar u dugotrajnoj igri moći?
Prikrivena prijetnja ili stvarni problem?
Jedna od glavnih tema ovih razgovora je zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, projekt koji bi trebao osloboditi BiH od ovisnosti o ruskom gasu i otvoriti vrata alternativnim izvorima energije. Na prvi pogled, ovo djeluje kao racionalan potez – diversifikacija izvora energije je ključna za energetsku sigurnost svake zemlje. Ali, kako to često biva u BiH, ništa nije jednostavno. Ovaj zakon se pretvorio u političko bojište na kojem se sudaraju interesi velikih igrača, domaćih i međunarodnih.
Pero Previšić, predsjednik Čapljinske neovisne stranke, otvoreno je istupio protiv Dragana Čovića, optužujući ga za opstrukciju zakona iz razloga poznatih samo njemu. Previšić tvrdi da je Čovićeva priča o mogućem zatvaranju gasnih ventila Hrvatima u Posušju i Širokom Brijegu besmislena, nazivajući je "pričom za malu djecu". Previšić ne staje tu – on direktno optužuje HDZBiH za sulude poteze, ističući da iza projekta Južne interkonekcije stoje Sjedinjene Američke Države, najveći prijatelj BiH.
Politički teatar ili stvarna prijetnja?
Previšićeva retorika o Čovićevoj manipulaciji i HDZ-ovoj opstrukciji može se shvatiti kao dio šireg političkog teatra, ali iza nje se krije ozbiljan problem. Previšić ne govori samo o tehničkim aspektima gasovoda; on govori o dubljim podjelama unutar same BiH, gdje svaki energetski projekt postaje arena za političke sukobe. U ovoj priči, gasni ventil nije samo sredstvo za grijanje – on je oružje u političkom ratu.
S druge strane, Dragan Čović ostaje optimističan, vjerujući u kompromisno rješenje koje uključuje osnivanje podružnice BH Gasa u Mostaru. No, je li to zaista kompromis, ili je samo još jedan način da se zadovolje uski interesi pojedinih političkih elita? Čović možda vjeruje u kompromis, ali Previšić jasno poručuje da bez reorganizacije BH Gasa, koja bi uključivala veći broj hrvatskih stručnjaka, neće biti stvarnog napretka.
Ucjene i opasnosti: Kome ide u prilog zavrtanje ventila?
Previšić je također osudio poteze srpskih predstavnika, posebno Nedeljka Eleka, direktora Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, nazivajući njihove poteze suludima. Ucjene i zavrtanje plina su, prema Previšiću, način na koji se BiH vuče unazad, umjesto da gleda u budućnost. Ali za koga zapravo igraju ovi politički akteri? Jesu li oni marionete u rukama stranih sila, ili sami kroje sudbinu BiH?
Dok BH Gas čeka poziv hrvatskog ministra energetike na sastanak najesen, a federalni premijer Nermin Nikšić obećava da će zakon biti na dnevnom redu Vlade u septembru, postavlja se pitanje – hoće li to biti još jedna neispunjena obećanja ili ćemo konačno vidjeti konkretne korake?
Zaključak: Gasovod kao metafora političkog stanja
Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatske postao je mnogo više od tehničkog pitanja. On je ogledalo svih problema s kojima se BiH suočava – političke opstrukcije, manipulacije, ucjene, i borba za moć. Previšićeva oštra retorika i optužbe prema Čoviću i HDZ-u BiH otvaraju pitanje – kome zaista služe ti političari? Jesu li oni zaista posvećeni dobrobiti naroda, ili igraju opasnu igru moći na račun običnih građana?
U ovom trenutku, budućnost projekta Južne interkonekcije, kao i energetska sigurnost BiH, leže u rukama političkih aktera koji se, čini se, više bave svojim interesima nego interesima države. Hoće li BiH konačno prekinuti ovisnost o ruskom gasu i osigurati stabilnu snabdijevanje energentima, ili će ostati zarobljena u mreži političkih igara? Samo vrijeme će pokazati.
Strategija Dodika i Čovića: Zavrtanje plina Sarajevu kao pritisak za južnu i istočnu interkonekciju
Ucjene i opasnosti: Kome ide u prilog zavrtanje ventila?
Previšić je također osudio poteze srpskih predstavnika, posebno Nedeljka Eleka, direktora Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, nazivajući njihove poteze suludima. Ucjene i zavrtanje plina su, prema Previšiću, način na koji se BiH vuče unazad, umjesto da gleda u budućnost. Ali za koga zapravo igraju ovi politički akteri? Jesu li oni marionete u rukama stranih sila, ili sami kroje sudbinu BiH?
Dok BH Gas čeka poziv hrvatskog ministra energetike na sastanak najesen, a federalni premijer Nermin Nikšić obećava da će zakon biti na dnevnom redu Vlade u septembru, postavlja se pitanje – hoće li to biti još jedna neispunjena obećanja ili ćemo konačno vidjeti konkretne korake?
Zaključak: Gasovod kao metafora političkog stanja
Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatske postao je mnogo više od tehničkog pitanja. On je ogledalo svih problema s kojima se BiH suočava – političke opstrukcije, manipulacije, ucjene, i borba za moć. Previšićeva oštra retorika i optužbe prema Čoviću i HDZ-u BiH otvaraju pitanje – kome zaista služe ti političari? Jesu li oni zaista posvećeni dobrobiti naroda, ili igraju opasnu igru moći na račun običnih građana?
U ovom trenutku, budućnost projekta Južne interkonekcije, kao i energetska sigurnost BiH, leže u rukama političkih aktera koji se, čini se, više bave svojim interesima nego interesima države. Hoće li BiH konačno prekinuti ovisnost o ruskom gasu i osigurati stabilnu snabdijevanje energentima, ili će ostati zarobljena u mreži političkih igara? Samo vrijeme će pokazati.
