Sretnicima se mogu smatrati oni koji su barem dio radnog staža navršili u bogatoj zapadnoj zemlji i tamo primaju penziju.
Najviše penzija iz inostranstva penzionerima u Hrvatskoj stiže iz Njemačke (oko 83 hiljade), zatim iz Bosne i Hercegovine (37 i po hiljada), Slovenije (blizu 30 hiljada), Austrije (oko 15 hiljada), Srbije (12 i po hiljada). pola hiljade) i Švajcarske (7 i po hiljada). Mnogi uspevaju da svoje domaće penzije "ugoje" penzijama koje su zaradili radom u bogatim zemljama, a možda najživopisniji takav primer je pre nekoliko godina pomenut u tamošnjim medijima uz priču penzionera iz Orahovice, koji već 30 godina staža u Hrvatskoj primao istu penziju kao za tri godine rada u Njemačkoj.
Nova pravila važe za strane penzije. Provjerite o čemu se radi
Naravno, bolje je dobiti inostranu penziju iz bogatije zemlje u kojoj su i plate i penzije veće, mada i to zavisi od uslova pod kojima se one mogu ostvariti. Tako je u tri zemlje u kojima su generacije naših iseljenika već odradile staž, a danas tamo primaju penziju ili dio penzije.
Njemačka
Za ostvarivanje prava na penziju u najvećoj i ekonomski najmoćnijoj državi Evropske unije dovoljno je samo pet godina radnog staža. Postoje razlike u visini prosječne penzije između pojedinih njemačkih saveznih država, a zvanično je prosječna penzija na kraju 2022. godine iznosila 1.384 eura. Minimalna penzija nije propisana zakonom, ali najniža penzija koju tamo možete dobiti iznosi 563 eura mjesečno, što je više od prosjeka u Hrvatskoj.
Na primjer, neko ko je pet godina radio u Njemačkoj za prosječnu platu od 2.600 eura, tamo će primati oko 180 eura mjesečno.
Ako želite da primate njemačku penziju u inostranstvu, računajte na ove odbitke
Austrija
I u Austriji se pravo na penziju može ostvariti nakon pet godina staža. Dosadašnja minimalna mjesečna penzija u iznosu od 1.100 eura od ove godine biće povećana na 1.217 eura. Međutim, visina penzije zavisiće od visine plate i doprinosa u penzioni fond u tih minimalnih pet godina, što se razlikuje od slučaja do slučaja. Pod ovim minimalnim uslovima, penzija iz Austrije će biti relativno niska.
Jedna gospođa je jesenas za portal Moje vrijeme rekla da je šest i po godina radila u Austriji i da sada prima penziju u iznosu od 301 euro mjesečno. U Hrvatskoj je radila 19 godina, a njena lokalna penzija iznosi 210 eura. Međutim, Austrija njoj i ostalima isplaćuje čak 14 penzija. Uz dvanaest redovnih, dva dodatna se plaćaju za Uskrs i Božić.
Švedska
Stranci koji su dio ili cijeli radni staž stekli u Švedskoj imaju pravo na nacionalnu penziju. Na stranicama švedskog penzijskog sistema stoji da se ovo pravo zadržava gdje god se osoba kreće. Svako ko je živio ili radio u Švedskoj najmanje 40 godina mogao je dobiti nacionalnu penziju.
"Možda nećete moći zadržati cijelu penziju, ovisno o tome koje dijelove penzije imate i u kojoj zemlji živite", piše na web stranici Švedske penzijske agencije .
Međutim, švedski penzijski sistem je diskriminatoran prema strancima u tom pogledu. Ako u Švedskoj nisu živjeli najmanje 40 godina, a radili su najmanje 30 godina, njihova penzija može na kraju iznositi samo 20 do 25 posto iznosa plaće koju su primali.
Prosječna nacionalna penzija u Švedskoj prošle godine iznosila je 14.900 kruna, odnosno 1.280 eura, a visina penzije zavisi od toga koliko je poreza plaćen na platu.
