Skandinavske zemlje se definitno najbolje kotiraju u Evropi, ali i svijetu kada je riječ o penzionom sistemu.
Uslovi variraju od zemlje do zemlje, ali se podaci o osiguranju čuvaju sve dok se ne ispuni uslov za odlazak u penziju.
Svaka država EU, u kojoj ste bili korisnik socijalnog osiguranja najmanje godinu dana, nudi penziju kada se ispuni starosni uslov.
Takođe, ukoliko je neko radio u više zemalja, od svake može da dobije određenu sumu.
Evropske države spadaju u neke od najboljih mjesta za penzionere na svijetu, pokazale su različite analize.
Globalni izvještaj o penzijama Instituta Mercer CFA, pokazao je da je Holandija na vrhu liste.
Istraživalo se više od 50 indikatora i 47 penzionih sistema širom svijeta, što pokriva oko 64 odsto svjetske populacije.
Među najbitnijim faktorima pominju se nivoi dostupnosti javnog i privatnog penzionog sektora, održivost sistema i kvalitet nadležnih službi.
Nakon Holandije, slijede Island i Danska. Prema izvještaju, većina evropskih zemalja je dobila dobre ocjene, a samo nekoliko izmjena je potrebno unijeti u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Irskoj, Belgiji, Portugalu i Njemačkoj.
Sa druge strane, smatra se da penzionisanje nije toliko pogodno u Francuskoj, Španiji, Italiji, Poljskoj i Hrvatskoj.
Jedna od najgore ocijenjenih zemalja je i Turska.
Takođe treba istaći i da se u većini zemalja u penziju odlazi sa navršenih 65 godina, mada u Francuskoj i Njemačkoj ima sve glasnijih prijedloga da se to poveća na 70 godina.
Kolike su penzije u Evropi?
Prosječna mjesečna penzija najveća je u Norveškoj (1.797 evra), Holandiji (1.350), Italiji (1.097) i Irskoj (1.061), a onda slijede Njemačka (990), Španija (900), Danska (837), Francuska (833) itd.
U Sloveniji je prosječna penzija oko 800 eura, a u Hrvatskoj nešto manje od 400 eura. Crnogorski penzioneri, nakon posljednjih povećanja penzije, u prosjeku primaju 359 eura mjesečno.
Najniža primanja u regionu imaju penzioneri u Bosni i Hercegovini – u prosjeku primaju 294 eura mjesečno. Penzije su nešto više u entitetu Federacija BiH nego u RS.
Ipak, treba uzeti u obzir i koliko jedna država izdavaja za penzije, mada to nužno ne znači veće penzije. Primjera radi, Francuska je zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđenu, starosna zauzima najveći postotak. Među zemljama u regionu izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države.
