Na današnji dan prije 32 godine, u selu Varda kod Kruševa (Mostar), likvidiran je general HOS-a Blaž Kraljević zajedno sa svojih osam vojnika. Odgovorni za ovaj zločin nikada nisu privedeni pravdi.
Blaž Kraljević, jedan od ključnih osnivača HOS-a u Bosni i Hercegovini, bio je među prvima koji su stali u obranu zemlje od agresije. Međutim, ubrzo je ušao u sukob s tadašnjim hrvatskim političkim liderima iz HDZ-a BiH.
Protiv podjele Bosne i Hercegovine
Kraljević se oštro protivio bilo kakvoj podjeli Bosne i Hercegovine. Nakon sastanka između Mate Bobana i Radovana Karadžića u Grazu, na kojem su dogovorili primirje između HVO-a i VRS-a te teritorijalno razgraničenje HZ Herceg-Bosne i Republike Srpske, Kraljević je izdao proglas. U njemu je pozvao Hrvate i Bošnjake da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
"Podjela Bosne i Hercegovine neće biti. Ili ćemo svi izginuti, ili ćemo svi biti slobodni. Radovan Karadžić je ubojica hrvatskog i muslimanskog naroda, a Mate Boban nema pravo voditi Hrvate i Muslimane BiH u propast," izjavio je Kraljević u svom proglasu.
Nedugo nakon toga, Kraljević je imenovan general-bojnikom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a 2. augusta postao je član Glavnog štaba Armije BiH.
U intervjuu koji je dao dan prije svoje pogibije za list "Novi danas", Kraljević je jasno istakao kako Mate Boban nije saveznik Bosne i Hercegovine.
"Mate Boban ima drugačiju viziju od HOS-a, i vjerujem da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu je, prije svega, riječ o podjeli zemlje. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve građane BiH od agresora, nastojeći igrati pošteno, bez skrivenih namjera. Naš cilj je osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika," izjavio je tada Kraljević.
Sukob s HDZ-om
Nakon što su jedinice HOS-a postigle značajan napredak u oslobađanju dijelova općine Trebinje, Mate Boban je 9. augusta 1992. godine pozvao Kraljevića na sastanak u Mostaru kako bi razgovarali o budućim vojnim akcijama protiv srpskih snaga.
Kraljevića je na sastanak pratio Vinko Martinović "Štela", jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru. Sastanku je prisustvovao i Bruno Stojić, ministar obrane HZ Herceg-Bosne. Tokom sastanka, Boban je zatražio od Kraljevića da razoruža Bošnjake unutar HOS-a, što je Kraljević odlučno odbio.
Na povratku sa sastanka, Kraljević i osam pripadnika HOS-a (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upali su u unaprijed postavljenu zasjedu Kažnjeničke bojne, specijalne jedinice HVO-a.
Nekažnjeni zločin
Josip Manolić, jedan od bliskih saradnika Franje Tuđmana iz prvih godina rata, govorio je 2015. godine o ovom zločinu. Manolić je podsjetio da je Šušak bio zadužen za vođenje ratne politike u BiH po nalogu Tuđmana.
Tokom jedne sjednice ONS-a, Gojko Šušak je preuzeo odgovornost za politiku prema BiH, pri čemu je otvoreno surađivao s Matom Bobanom i desnim opcijama koje su predstavljale Kraljevića. Manolić je izjavio: "Zna se tko je uklonio Kraljevića i zašto. Tuđman je bio za eliminaciju snaga koje su veličale NDH i Pavelića, a Gojko Šušak je bio taj koji je izvršio tu politiku."
Nakon zasjede i likvidacije, tijela Kraljevića i njegovih saboraca prebačena su u Široki Brijeg, a kasnije u Hrvatsku, gdje ih je otkrila hrvatska policija. Iako nije poznato zašto su tijela prevožena prema Dalmaciji, pretpostavlja se da su ih pokušali sakriti bacanjem u more.
Kraljević je sahranjen u svom rodnom mjestu 13. augusta 1992. godine. Nakon njegove smrti, HOS u Bosni i Hercegovini se raspao, a ubrzo je izbio sukob između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, koji je trajao do februara 1994. godine. Iako su neki od osumnjičenih za Kraljevićevo ubistvo hapšeni, nikada nisu suđeni za ovaj zločin.
Uprkos postojanju obimne dokumentacije o ovom događaju u tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zločinci nikada nisu kažnjeni.
