
Peking preoblikuje historiju: Umjesto SAD-a – Sovjetski savez u središtu pobjede nad fašizmom
Povodom obilježavanja 80. godišnjice predaje Japana i završetka Drugog svjetskog rata, Kina nastoji preoblikovati narativ o historijskoj pobjedi u skladu sa svojim trenutnim geopolitičkim prioritetima – umanjujući ulogu Sjedinjenih Američkih Država i ističući doprinos Sovjetskog Saveza.
Dok se Peking priprema za masovnu vojnu paradu kojom želi pokazati svoju vojnu moć, kineski akademski krugovi i državni mediji vode koordiniranu kampanju reinterpretacije historije. Tekstovi koje objavljuju državne istraživačke institucije i časopisi prikazuju američku pomoć Kini tokom rata kao isključivo sebičnu, naglašavajući da je Kina mogla izdržati i pobijediti čak i bez Washingtona.
Nasuprot tome, brojni zapadni i kineski historičari ističu da je američka pomoć bila ključna za opstanak Kine do japanske predaje 1945. godine – bilo kroz program Lend-Lease, vrijedan oko 700 miliona dolara vojne opreme, kroz doprinos dobrovoljnih pilota poznatih kao „Leteći tigrovi“, ili kroz ulogu generala Josepha Stilwella kao savjetnika kineske vlade.
Ipak, u Kini se širi novi nacionalistički diskurs koji naglašava „važnost sovjetske uloge“, podsjećajući na intervenciju ruskih pilota još 1930-ih, dok vlasti optužuju Zapad da pokušava umanjiti taj doprinos.
Rastuće napetosti između Washingtona i Pekinga, kulminirane trgovinskim ratom i američkom politikom „suzbijanja“ Kine, potaknule su Peking da dodatno zbliži savezništvo s Moskvom i pojača nacionalističku retoriku.
U članku koji je predsjednik Xi Jinping objavio u ruskim novinama tokom posjete Moskvi, naglasio je da „ispravan pogled na historiju“ stavlja Kinu i Sovjetski Savez „u središte pobjede nad fašizmom“ – potpuno izostavljajući spominjanje Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.
Pored političkih i akademskih rasprava, nacionalistički žar sve više je prisutan i u popularnoj kulturi. Videozapisi generirani umjetnom inteligencijom na Douyinu (kineskoj verziji TikToka) emotivno prikazuju scene iz Drugog svjetskog rata, od kojih neki broje desetine miliona pregleda. Istovremeno, vlasti guraju u fokus filmove poput „Dobrovoljaca“ – trećeg dijela serijala o Korejskom ratu – koji američke trupe prikazuju u izrazito negativnom svjetlu.
Analitičari smatraju da Kina ovim pristupom ne samo da pokušava prepraviti prošlost, već i preusmjeriti njeno tumačenje kako bi izgradila vlastiti međunarodni ugled i učvrstila svoj položaj sile u usponu – predstavljajući se kao braniteljica „pravednog globalnog poretka“.