Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde već godinama raste broj divljih deponija koje prijete zdravlju stanovništva i uništavaju prirodni okoliš. Umjesto uređenih odlagališta, otpad se sve češće gomila uz rijeke, puteve i šumske puteve, pretvarajući ove prostore u prave ekološke crne tačke.
Stručnjaci upozoravaju da su ovakve deponije opasne jer otpad, naročito plastika i građevinski materijal, može kontaminirati zemljište i podzemne vode, a pri paljenju oslobađa otrovne materije. Problem dodatno komplikuje činjenica da otpadne mase često završavaju u Drini i njenim pritokama, čime se direktno ugrožava vodeni ekosistem i kvalitet vode koju koriste hiljade građana.
Iako lokalne vlasti najavljuju akcije čišćenja, do sada se pokazalo da su to uglavnom kratkoročna rješenja. Nakon što se otpad ukloni, na istim lokacijama ubrzo nastaju nove deponije. Nedostatak sistemskog pristupa, ali i neodgovorno ponašanje dijela građana, ključni su razlozi zbog kojih se problem ne rješava.
Ekološka udruženja iz Goražda već duže vrijeme apeliraju na nadležne da uvedu strožije kontrole i kazne za nesavjesne počinioce, ali i da se uloži više u edukaciju stanovništva.
– Ako se ovakav trend nastavi, za nekoliko godina suočit ćemo se s posljedicama koje će biti mnogo teže i skuplje za sanaciju nego što je to slučaj danas – poručuju iz jednog lokalnog udruženja.
Građani sve češće traže od vlasti hitne i konkretne mjere, jer Goražde, koje se godinama brendira kao grad na Drini, rizikuje da umjesto prirodne ljepote postane prepoznatljivo po smetljištima i zagađenju.
