Prosječna zaduženost po glavi stanovnika u Republici Srpskoj kod banaka iznosi čak 3.823 KM, a građani sve češće posežu za kreditima ne da bi investirali, već da bi održali osnovnu likvidnost i svakodnevnu potrošnju.
Prema najnovijim podacima Agencije za bankarstvo RS, banke su zaključno s krajem prvog kvartala 2025. godine građanima Republike Srpske plasirale više od 4,5 milijardi KM kredita, što je povećanje od dva posto u odnosu na kraj prethodne godine. Od toga se više od tri milijarde KM odnosi na opštu potrošnju, što pokazuje da se većina građana zadužuje kako bi pokrila osnovne životne troškove.
Najzastupljeniji su nenamjenski gotovinski krediti, čiji je iznos oko 2,8 milijardi KM, i oni čine 92,2 posto ukupnog zaduženja za opštu potrošnju. U prosjeku, banke odobravaju ovakve kredite do iznosa od 50.000 KM, uz efektivnu kamatnu stopu oko 7 posto.
Jedan Banjalučanin kaže da je planirao renoviranje dijela kuće za šta mu je bilo potrebno oko 20.000 KM. Obratio se većem broju banaka za kredit, ali kada je izračunao da bi mjesečna rata bila oko 400 KM u narednih pet godina, odustao je od cijelog projekta. – To je previše. S obzirom na visoke kamate i stalnu inflaciju, odlučio sam da sačekam, iako strahujem da će troškovi radova dodatno porasti. – izjavio je on.
Osim nenamjenskih kredita, građani su u velikoj mjeri zaduženi i po osnovu prekoračenja po tekućim računima, u iznosu od 93,6 miliona KM, što je povećanje od šest posto u samo tri mjeseca. Zaduženja putem kreditnih kartica iznose 56,5 miliona KM, dok je za kupovinu robe široke potrošnje odobreno dodatnih 35,2 miliona KM.
Uprkos blagom padu kamatnih stopa — s 7,63 na 7,52 posto, što je zabilježeno početkom ove godine — građani i dalje ističu da su uslovi zaduživanja nepovoljni. U Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora kažu da svakodnevno primaju žalbe na previsoke kamate.
– Nažalost, banke same formiraju kamatne stope prema uslovima slobodnog tržišta i makroekonomskim prilikama. A životni standard u društvu je nizak. Često su to pozajmice za ogrev, školu za djecu, registraciju auta ili čak sahrane, navode iz Udruženja.
Upozoravaju da veliki broj građana više nema uslove za dobijanje kredita u bankama, jer nemaju stalna primanja, pa se okreću mikrokreditnim organizacijama gdje su kamatne stope i do 20 posto.
– Uvijek savjetujemo građanima da obiđu sve banke, uporede ponude i dobro pročitaju svaki član ugovora prije potpisivanja. Zaduživanje ne smije biti ishitrena odluka, jer visoki troškovi otplate mogu dodatno ugroziti već krhku finansijsku situaciju porodice, ističu iz „Dona“.
U kontekstu sve učestalijeg zaduživanja i neizvjesnih ekonomskih kretanja, čini se da zaduženost postaje neophodnost, a ne izbor – i da veliki broj građana RS pozajmljuje samo da bi pregurao mjesec.
