Fotogenična stabla trešnje u cvatu, brojne zanimljive skulpture, čarobna jezerca, djeca i odrasli koji se bezbrižno sunčaju na smaragdnozelenoj, uredno podšišanoj travi ili opušteno voze bicikle, terapeutska bašta, stara kapela koja bi uskoro trebala biti pretvorena u pozorište...
Zvuči idilično, zar ne? Sve ovo možete pronaći na grobljima u Kopenhagenu, koja su evoluirala u javne, urbane prostore u koje hrle živi – i to ne podstaknuti smrću, nego radošću života.
Šokantna savest
Groblja u mnogima izazivaju osećaj jeze i nelagode, a neki ih pak doživljavaju kao lijepa i mirna mjesta. Građani sekularne Danske definitivno spadaju u ovu drugu kategoriju.
Njima su groblja puno više od lokaliteta na kojima ispraćaju i sjećaju se svojih pokojnika. Tako su u danskoj prijestolnici posljednja groblja s vremenom pretvorena u prava zelena utočišta, pogodna za društvene interakcije i omiljene aktivnosti svih generacija.
Kopenhagenška groblja danas su i prava turistička atrakcija. Mnoge agencije nude organizovane obilaske istih na kojima vodiči posjetiocima otkrivaju tajne iz lokalne kulture sahranjivanja. Prema istorijskim podacima, kremiranje u Danskoj postalo je legalno tek krajem 19. vijeka.
Prije toga, mrtvi su se sahranjivali isključivo u zemlju, što je predstavljalo značajan izazov jer je vremenom sve teže bilo pronaći dovoljno pogodnih mjesta za sve pokojnike. Promjene su bile neophodne, pa je do 1950. godine oko polovina pokojnika u Kopenhagenu kremirano. Danas je to slučaj sa većinom, odnosno najmanje sa 90 posto mrtvih.
Transformaciji groblja pridonio je i opšti pad religioznosti među stanovništvom, ali i sve veći broj ljudi koji su se doseljavali u glavni grad Danske. Kao posljedica toga, polako su se otkrivale goleme, ali nedovoljno iskorištene zelene površine na nekim grobljima u Kopenhagenu.
Postepeno, ali prije svega dostojanstveno, počeli su da ih "okupiraju" živi stanovnici tog grada.
Na groblju se organizuju koncerti, predstave, izložbe...
Dijelovi posljednjih groblja s vremenom su se pretvorili u popularna rekreacijska područja. Ipak, građani Kopenhagena pritom nisu zaboravili da su to i dalje mjesta na kojima ožalošćeni posjećuju grobove svojih najmilijih. To najbolje dokazuje groblje "Assistens" u Nørrebrou, modernoj i multikulturalnoj četvrti koja je omiljeno okupljalište studenata i kreativaca.
Lokalci ga od milja zovu ”mjestom za odmor duše”. Prostire se na površini od 25 hektara i domaćin je brojnim kulturnim događanjima tokom cijele godine – tamo se organizuju koncerti, predstave, izložbe… Naravno, jasno je označeno koja se područja koriste za sahrane, a koja za rekreaciju i opuštanje. A za što lakše snalaženje na ovoj neobičnoj lokaciji, posjetiocima su dostupne i odgovarajuće karte.
Spokojna ljepota prirode i rajski ambijent
Čak i ako niste veliki ljubitelj groblja, Assistens će vas očarati svojom estetikom. Ovo čarobno mjesto, sa svojim šarenim drvećem, križevima oko kojih rastu ruže u svim bojama, cvrkutom ptica i opojnim mirisima svih vrsta vegetacije, stvara umirujuću i bajkovitu oazu - savršen bijeg od svakodnevne gradske vreve. . S obzirom da stanovnici Kopenhagena ništa ne prepuštaju slučaju i rade sve po planu, tako je i sa uređenjem groblja.
”Kad govorimo o otvaranju groblja prema spoljnem svijetu, ključno je dobiti uvid građana i vidjeti kakav je njihov odnos prema groblju. Stoga je u ankete i radionice uključen širok krug ljudi – mladi, stari, vlasnici grobnih mjesta, ali i nevladina udruženja, baštovani na grobljima, stručni radnici te pogrebnici – svi su pozvani i dobrodošli da nam kažu kako bi određeno groblje trebalo da izgleda i koju bi namjenu moglo imati”, objašnjava Annemette Fredslund Aagaard, pejzažna arhitektica i jedna od onih koji rade na projektu za razvoj opšinskih groblja u Kopenhagenu.
Spokojna ljepota prirode i rajski ambijent ove zelene oaze u Nørrebrou oduševljavaju i lokalce i turiste, koji u sve većem broju posjećuju "Assistens". Posljednje počivalište mnogih poznatih Danaca (tako je sahranjen i veliki pisac Hans Kristian Andersen) danas je popularno izletište, s punim pravom.
Ko zna, možda će se i druge evropske države uskoro ugledati na Dance…
