Ko zna zašto,a vrlo vjerovatno zbog straha od rezultata izbora bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić (POMAK) posegnuo je za „oprobanom“ t metodom gostovanja „kod Senada“ na sarajevskoj televiziji koja pruža neograničenu slobodu urnisanja SDA.
Tu je Sedić dobio, naravno papreno plaćenu ( nezvanično 25.000 KM) polusatnu šansu da svog protivkandidata Rusmira Musu, predstavi isključivo kao kandidata Šemsudina Dedića, predsjednika GO SDA Bihać , konstatirajući kako „ SDA nema ništa stim“.
Sedića uporno negira realnost na terenu gdje bihaćke mjesne zajednice i grad dočekuju Musu energično i u velikom broju kao kandidata koji nudi „jednu novu SDA“ i ima viziju modernog Bihaća. Sedić se proteklih mjeseci svojski trudio da bude jedini kandidat za gradonačelnika pa je tražio „univerzalnu „ podršku svih političkih stranaka. Na njegov poziv potvrdno su odgovorili slabašni SDP i ništa jači Narod i Pravda i Naša stranka, dok ga je SDA „izbacila iz cipela“ kandidirajući doktora pravnih nauka i pukovnika OS BiH u penziji Rusmira Musu, oca svjetski poznatog košarkaša BiH Džanana Muse. Ostale političke opcije u Bihaću koje nemaju kandidata za gradonačelnika NES, DF, SBiH još se nisu izjasnile.
U 20-tak dana kampanje Sedić i POMAK suočili su se sa „novom realnošću“ u angažiranoj i veoma dobro pripremljenoj izbornoj kampanji SDA, pa se kao očajničko rješenje u suptilnom diskreditiranju protivkandidata Muse nametnuo put u Sarajevo. Bihaćki gradonačelnik je, usmjeren od voditelja, sam sebi zabio nekoliko autogolova,a posebno je bio atraktivan onaj kada je svoju stranku POMAK, čiji je predsjednik nazvao fluidom i time sam priznao kako je na čelu stranke koja „nema oblika“, tačnije nema nikave stranačke strukture, nego se radi o interesnoj grupi koja se na izborima „prikaže“ na listi POMAK-a kako bi preko Gradskog vijeća vodila POMAK-ovu politiku stranačkog zapošljavanja i gurala projekte i odluke koje populistički predstavljaju kao savremeni Bihać.
Tako je Sedić svoju stranku POMAK kao političku konfiguraciju elektrolita ili aerosola koja vrlo vjerovatno egzistira kao demokratura predsjednika, suprotstavio odnosno uporedio sa državotvornom visokoorganiziranom političkom strankom sa organima i razvijenom horizontalnom i vertikalnomm strukturom kakva je SDA. Svoju neizbalansiranu priču i kontraverzan stav o SDA Sedić je loše improvizirajući dodatno zakomplicirao kada je rekao kako je u Gradskom vijeću Bihać prihvatio koaliciju sa SDA jer mu je to odgovaralo zbog političke snage ove stranke.
Tako je SDA po Sediću jaka kad mu treba ,a slaba i nikakva kada mu suprotstavi jakog kandidata kakav je Rusmir Musa. Sedić izgleda najviše strepi od činjenice što je Rusmir Musa ujedinio bihaćku SDA iz čijih redova ni na društvenim mrežama niti na terenu nema disonantnih tonova niti raštimanosti, čak ni od „stare grade“ u pogledu podrške kandidatu za gradonačelničku funkciju.