Gradsko vijeće Tuzle pokrenulo je inicijativu za izmjenu gradskog statuta u dijelu koji se odnosi na izbor članova savjeta mjesnih zajednica. Ovom izmjenom predviđa se ukidanje direktnih izbora, što bi značilo da će političke stranke preuzeti kontrolu nad ovim tijelima, oduzimajući građanima pravo da sami biraju svoje predstavnike.
Tuzla je status grada dobila u oktobru 2014. godine, no Gradskom vijeću je trebalo čak sedam godina da usvoji Statut, prema kojem su se direktni izbori za savjete mjesnih zajednica trebali održati u roku od šest mjeseci. Ti izbori nikada nisu provedeni, što znači da je Gradsko vijeće godinama svjesno kršilo Statut, uskraćujući građanima demokratsko pravo.
Sada je novim prijedlogom otišlo korak dalje, predloživši izmjene koje bi omogućile da se članovi savjeta mjesnih zajednica imenuju na osnovu političkih kvota, umjesto direktnim izborima. Ovaj prijedlog dobio je podršku većine vijećnika, što je izazvalo zabrinutost da će mjesne zajednice postati politički plijen, gdje će stranke postavljati lojalne kadrove umjesto osoba koje će se stvarno baviti lokalnim problemima.
Trenutno savjeti mjesnih zajednica u Tuzli ne postoje, budući da su članovima ovih tijela mandati istekli početkom godine. Prema važećem statutu, jedini način za njihovo popunjavanje su direktni izbori, koji omogućavaju građanima da biraju i budu birani. Ako se statut izmijeni, mjesne zajednice će biti pod direktnom kontrolom stranaka, a građanima će biti uskraćeno pravo da odlučuju o svojim predstavnicima.
Praksa pokazuje da su aktivni savjeti mjesnih zajednica ključni za rješavanje lokalnih problema i realizaciju projekata. Primjeri uspješnih mjesnih zajednica koje su kroz vlastite inicijative unaprijedile infrastrukturu pokazuju da direktni izbori donose konkretne benefite. Nasuprot tome, tamo gdje su savjeti pod političkom kontrolom, razvoj je znatno sporiji.
Zagovornici direktnih izbora istaknuli su da bi kvalitetni savjeti mogli aplicirati za sredstva iz evropskih fondova i nevladinih organizacija, osiguravajući dodatne izvore finansiranja za poboljšanje kvaliteta života u lokalnim zajednicama.
U naredna tri mjeseca planirana je javna rasprava o ovom pitanju, a postoji očekivanje da će građani izraziti protivljenje predloženim izmjenama. Također, odluka o ukidanju direktnih izbora mogla bi izazvati i političke potrese unutar vladajuće većine u Tuzli, budući da su pojedine stranke ranije insistirale na provođenju ovih izbora kao ključnom elementu svog političkog programa.
Vijećnici koji podržavaju izmjene statuta obrazložili su svoj stav tvrdnjom da je organizacija izbora za savjete mjesnih zajednica preskupa, procjenjujući trošak na 500 hiljada KM. Sredstva su, prema njima, potrebnija za rješavanje drugih problema, poput javnog prijevoza i povećanja cijena usluga Doma penzionera. S druge strane, protivnici izmjena smatraju da bi se uz dobru organizaciju izbori mogli provesti s mnogo manjim troškovima, što dodatno dovodi u pitanje opravdanost ovog poteza.
Ostaje da se vidi kako će građani i politički akteri reagirati na ovu inicijativu i hoće li doći do pritiska na Gradsko vijeće da odustane od izmjena koje bi mogle trajno promijeniti način funkcionisanja mjesnih zajednica u Tuzli.
