Na tridesetu godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nezavisna asocijacija intelektualaca "Krug 99" najavila je ambicioznu inicijativu – reformu Ustava Bosne i Hercegovine na temelju građansko-demokratskih principa. Ova inicijativa dolazi kao odgovor na, kako je ocijenjeno, najdublju političku i sigurnosnu krizu od završetka rata, čiji korijeni leže upravo u manjkavostima postojećeg, etnički strukturiranog ustavnog poretka.
Na današnjoj sesiji pod nazivom „Reformom Ustava na građansko-demokratskim principima izvjestan je izlaz iz permanentne krize“, članovi Kruga 99 istakli su da su već formirali radnu grupu koja intenzivno radi na definisanju temeljnih principa novog ustava. Predsjednik Kruga 99, Adil Kulenović, izjavio je da se radi o principima koji se oslanjaju na međunarodne dokumente o ljudskim i političkim pravima, evropsku pravnu stečevinu, te vrijednosti liberalne demokratije.
„Jednakopravnost svakog građanina BiH mora postati temelj države. Neophodno je da građani – a ne konstitutivni narodi – budu nosioci državnog suvereniteta, koji je neprenosiv i nepodjeljiv. Bosna i Hercegovina mora postati moderna, republikanska država svih svojih građana, sa ravnopravnim izbornim pravom i punim uvažavanjem etničkih, vjerskih i kulturnih različitosti koje čine bosansku naciju“, rekao je Kulenović.
Cjelovit dokument s principima ustavne reforme, kako je najavljeno, biće predočen javnosti tokom narednog mjeseca, uključujući i političkim akterima i međunarodnoj zajednici.
Na pres-konferenciji se obratio i prof. dr. Enver Halilović, koji je istakao da je trenutni Ustav BiH izvor trajne nestabilnosti. Prema njegovim riječima, postojeći ustav predstavlja institucionalizaciju etničke dominacije i diskriminacije, te stvara podlogu za trajnu političku krizu i blokade.
„Danas imamo situaciju u kojoj vlasti Republike Srpske otvoreno sprovode secesionističke poteze. Suspenduju državne institucije, ignorišu Ustav BiH i praktično sprovode državni udar. Istovremeno, zahtjevi HDZ-a BiH za tzv. legitimnim predstavljanjem jednog naroda takođe predstavljaju separatističke tendencije koje u datim okolnostima mogu prerasti u ozbiljan sigurnosni izazov“, upozorio je Halilović.
On je naglasio da i Srbija i Hrvatska, potpisnice Dejtonskog sporazuma, aktivno učestvuju u destabilizaciji BiH putem tzv. specijalnih odnosa sa entitetima, te internacionalizacijom svojih interesa pod izgovorom zaštite „dejtonskih prava“ i „legitimnih interesa“.
„Ovaj ustav temeljen na etnobiološkoj ideji tri naroda u permanentnoj konfrontaciji je generator krize. Ne može se graditi funkcionalna država na osnovu etničkog veta, blokada i raspodjele moći po krvnoj liniji. Promjena ustava je nužna, kako bi se eliminisala ova metastaza iz prošlosti“, dodao je Halilović, podsjećajući i na činjenicu da su ključni akteri političkih kriza devedesetih danas zamijenjeni njihovim političkim nasljednicima – Dodikom i Čovićem, koji nastavljaju istu destruktivnu politiku.
Državne institucije, uključujući sudove, policiju i Oružane snage BiH, nisu funkcionalne, jer nisu izgrađene na principima profesionalnosti i sposobnosti, već na osnovu etničke kvote i političke lojalnosti, ocijenio je Halilović.
Podsjetio je i na relevantne presude – uključujući one Međunarodnog krivičnog suda u Hagu i Evropskog suda za ljudska prava – koje ukazuju na potrebu za dubokom ustavnom reformom. Uprkos šest presuda u korist građana BiH koji su tužili državu zbog diskriminacije, etnopolitička struktura ostaje nepromijenjena.
Drugi uvodničar, prof. dr. Šukrija Bakšić, naglasio je da temeljna ustavna načela u BiH postoje samo deklarativno. U praksi, istakao je, nisu ni afirmisana ni dosljedno provedena. Prava svrha tih načela – izgradnja demokratskog društva – ostala je mrtvo slovo na papiru.
„Načelo vladavine prava, ustavnosti, zakonitosti, građanskog suvereniteta i podjele vlasti – sve je to ignorisano u stvarnosti. Bez dosljedne primjene tih principa, nemoguće je govoriti o savremenom i prosperitetnom društvu. Današnji cilj nam je da podignemo svijest javnosti o važnosti ovih temelja i hitnosti njihove implementacije“, zaključio je Bakšić.
