Nedavni hakerski napadi na velike europske zračne luke, praćeni upadima dronova u Kopenhagenu i Oslu, otkrili su ozbiljne slabosti europske zrakoplovne infrastrukture i pojačali strah od mogućih koordiniranih napada koji bi mogli izazvati još veće poremećaje.
U Danskoj su veliki dronovi privremeno zaustavili promet na glavnom aerodromu u Kopenhagenu na nekoliko sati. Danska premijerka Mette Frederiksen incident je povezala s nizom sumnjivih ruskih aktivnosti dronova i drugih ometanja diljem Europe.
Paralelno se dogodio i incident u Oslu, dok su hakerski napadi ransomwareom pogodili check-in sustave velikih europskih aerodroma, uključujući Heathrow u Londonu, Berlin i Bruxelles.
Hibridne prijetnje i testiranje otpornosti
Iako istraga još traje i nije utvrđeno tko stoji iza napada, stručnjaci smatraju da su ovi incidenti dio vala tzv. “hibridnih prijetnji”, kojima se testira sposobnost država da zaštite ključnu infrastrukturu.
“Prvi cilj je testirati metodu. U ovom slučaju rezultat je zatvaranje zračnih luka. Drugi cilj je testirati naše reakcije”, rekao je Jukka Savolainen iz Europskog centra za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama.
Ruski veleposlanik u Danskoj, Vladimir Barbin, odbacio je optužbe o ruskoj umiješanosti, naglašavajući da su takve tvrdnje neutemeljene. Reuters nije mogao neovisno potvrditi ko stoji iza napada dronovima i hakerskog incidenta.
Krhkost civilnog zrakoplovstva
Ovi događaji jasno pokazuju ranjivost civilnog zrakoplovstva, gdje zastoji u opskrbnom lancu mogu imati veliki utjecaj na aerodrome i operacije zračnih prijevoznika, uz stotine kašnjenja i otkazanih letova.
“Napad pokazuje koliko su ranjive visoko povezane industrije poput zrakoplovstva”, ističe Bart Salaets iz američke tvrtke F5, komentirajući napade na check-in softver.
Analitičari ukazuju da je posljednjih tjedana zabilježen porast aktivnosti mogućih ruskih aktera diljem Europe, što dodatno potvrđuje potrebu da regulatori osiguraju jasne smjernice i snažniju zaštitu kritične infrastrukture.
“Aktivnosti dronova postaju sve gora i, po mom mišljenju, neće prestati. Zrakoplovne kompanije i aerodromi gledaju prema vladama i nadležnim institucijama za pomoć”, rekao je Eric Schouten, direktor sigurnosno-obavještajne i zrakoplovne savjetničke tvrtke Dyami.
Eurocontrol i regulatorni izazovi
Europska kontrola zračne plovidbe, Eurocontrol, pruža potporu lokalnim kontrolama leta i nacionalnim vlastima u upravljanju posljedicama ovakvih incidenata.
“Operateri moraju moći dinamički procijeniti rizike, imati planove za preusmjeravanje i mjere ublažavanja”, izjavio je Matthew Borie iz konzultantske kuće Osprey.
Međutim, troškovi i složenost nadogradnje infrastrukture sprječavaju brzu reakciju aerodroma, iako sigurnosna pitanja u civilnom zračnom prostoru dobivaju sve veći značaj nakon rata u Ukrajini.
Skupa tehnologija protiv dronova
Implementacija tehnologije za ometanje dronova, uključujući elektronske sustave, lasere i napredne sustave praćenja, košta milijune eura i zahtijeva dugotrajan proces, što mnogi aerodromi nisu spremni odmah provesti. Udruženje zrakoplovnih prijevoznika IATA ističe da se tehnologija protiv dronova još razvija i rijetko se nalazi u proračunima zračnih luka.
U Sjedinjenim Američkim Državama, FAA mjesečno zaprimlja više od 100 prijava o uočenim dronovima u blizini aerodroma.
Napadi pokazuju krhkost sustava
Jake Moore iz slovačke tvrtke ESET naglašava da napadi na opskrbne lance u zrakoplovstvu stvaraju poremećaje na globalnoj razini.
“Regulatori trebaju strože standarde za ključne IT dobavljače u zrakoplovstvu. Bilo da se radi o namjernom napadu, ransomwareu ili velikom tehničkom kvaru, učinak jasno pokazuje koliko su takvi sustavi krhki u digitalno fokusiranom svijetu.”
Ovi incidenti dodatno potvrđuju koliko je civilno zrakoplovstvo izloženo hibridnim prijetnjama te koliko je hitno potrebna modernizacija sigurnosnih protokola i infrastrukture u Europi.
