Pravi pad povjerenja nije među mladima, već među starosnom grupom od 50 do 60 godina, koja je imala velika očekivanja od evropskih integracija nakon 2000. godine, ali se vremenom razočarala...
Ako bi se sljedeće sedmice održao referendum o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, proevropska opcija bi pobijedila sa vrlo tijesnom većinom, prema anketi javnog mnjenja koju je objavio portal Savremena politika.
Anketa pokazuje da bi 35,8 posto ispitanika glasalo za članstvo u EU, dok bi 33 posto glasalo protiv. U međuvremenu, 22,4 posto građana ostaje neodlučno, a 8,8 posto kaže da uopće ne bi učestvovalo na referendumu.
Uprkos blagoj prednosti pro-EU tabora, anketa potvrđuje da se dugoročni pad podrške članstvu u EU u Srbiji nastavlja.
Prema podacima srbijanskog Ministarstva za evropske integracije, javna podrška članstvu u EU bila je gotovo 70 posto prije otprilike 15 godina i dugi niz godina ostala je iznad 50 posto, izvještava Danas.
-Jasna generacijska podjela
Rezultati otkrivaju izražen generacijski jaz. Građani mlađi od 50 godina češće podržavaju članstvo u EU, dok je protivljenje jače među starijim generacijama.
Najniži nivo podrške, samo 20,5 posto, zabilježen je među ispitanicima starijim od 70 godina. Nasuprot tome, mladi ljudi starosti 18-29 godina pokazuju najniži nivo protivljenja EU - samo 18,7 posto - dok bi 41,9 posto njih glasalo za članstvo. Međutim, gotovo trećina mladih ispitanika ostaje neodlučna.
Bojana Selaković, koordinatorica Nacionalne konvencije za EU, naglašava da ovi nalazi opovrgavaju tvrdnju da su mladi u Srbiji antievropski orijentisani.
„ Ono što se često tumači kao stav protiv EU, zapravo je visok nivo neodlučnosti. Mladi ljudi vide EU kao konkretan instrument za životne mogućnosti, mobilnost, obrazovanje, tržište rada i pravnu sigurnost, a ne kao apstraktnu ideju “, rekao je Selaković.
Prema njenim riječima, pravi pad povjerenja nije među mladima, već među starosnom grupom od 50 do 60 godina, koja je imala velika očekivanja od evropskih integracija nakon 2000. godine, ali se vremenom razočarala.
-Vlada i EU kao ključni faktori koji stoje iza skepticizma
Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP), kaže da su rezultati u vezi s podrškom mladima ohrabrujući, ali upozorava da negativan trend neće biti lako preokrenuti.
On tvrdi da je jedan od glavnih razloga sistematski anti-EU diskurs vlasti u Srbiji, uprkos činjenici da zemlja svake godine prima više od 200 miliona eura grantova EU.
Majstorović dodaje da su kontrola medija, stvaranje narativa zasnovanog na strahu prema Zapadu i nedosljedna politika EU prema srpskoj vladi značajno doprinijeli eroziji kredibiliteta EU u očima građana Srbije.
Selaković napominje da činjenica da više od petine građana nema jasan stav o članstvu u EU ukazuje na duboku zbunjenost i nedostatak pouzdanih informacija.
„ Evropska ideja u Srbiji nije poražena, već je politički zanemarena i ostavljena bez kredibilnog vođstva“, zaključila je.
Istraživanje je provedeno putem telefonskih intervjua između 3. i 11. decembra 2025. godine, na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika.
-Srbija kao centar hibridnog uticaja Rusije na Balkanu
Poznati američki stručnjak za diplomatiju i upravljanje sukobima, Edward P. Joseph, izjavio je da Balkan nije periferna regija, već ključni centar hibridnog rata Rusije protiv Zapada.
„ Ukrajina je kinetička dimenzija rata. Balkan je hibridna dimenzija. A Srbija je platforma preko koje Rusija ostvaruje svoj utjecaj u regiji “, rekao je Joseph.
Prema njegovim riječima, uklanjanje Srbije iz moskovske orbite imalo bi razoran učinak na rusku strategiju u jugoistočnoj Evropi.
„ Uvođenje Srbije u NATO bilo bi kao potapanje krstarice Moskva za Rusiju na Balkanu “, rekao je Joseph, upoređujući strateški uticaj takve akcije sa simboličnim i vojnim porazom koji je Rusija pretrpjela u Crnom moru.
Naglasio je da je 96 posto kineskih investicija na Balkanu koncentrirano u Srbiji, dok Rusija koristi Beograd za blokiranje Kosova i promoviranje anti-NATO narativa.
Joseph je tvrdio da ova procjena nije teorijska, već zasnovana na trenutnim političkim realnostima.
„ Srbija je već pod pritiskom zbog ruske kontrole nad energetskom kompanijom NIS. Taj pritisak se mora ubrzati. Beograd je prisiljen da se odvoji od Moskve “, rekao je.
Dodao je da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić suočava s unutrašnjom političkom krizom i da bi takva ponuda od predsjednika Donalda Trumpa, koji uživa popularnost u Srbiji, imala veliku težinu.
" Vučić nije mogao ignorisati put ka NATO-u koji je predložio Trump ", rekao je Joseph.
Srbija ostaje jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Istovremeno, Srbija i Rusija održavaju blisku vojno-tehničku saradnju, a od 2016. godine, kada je Srbija započela modernizaciju svojih oružanih snaga, Beograd je nastavio nabavljati oružje od Rusije, uprkos kritikama Brisela.
