HDZ-ov ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza je na X-u potvrdio da je tačno saopštenje Ustavnog suda BiH o tome da nikada nisu ocjenjivali ustavnost Prijedloga izmjena Izbornog zakona u smislu promjene izbora članova Predsjedništva BiH. "Točno je da Ustavni sud BiH nije odlučivao o (ne)ustavnosti Izbornog zakona izaslanice Pendeš, nego je u svojoj Odluci U:3/17 odlučio to tome je li ranijim prijedlogom Izbornog zakona (s istim principima kao i prijedlog izaslanice Pendeš) povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda", kazao je Bunoza.
Takvom izjavom je potvrdio ranija pisanja Klix.ba, a i saopštenje Ustavnog suda BiH da je u smislu izbora članova Predsjedništva BiH odlučivano samo o povredi vitalnog nacionalnog interesa.
Međutim, on dalje se poziva na obrazloženje Odluke Ustavnog suda U:3/17 koja je donesena na zahtjev Bariše Čolaka, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda BiH, ukazujući na dio koji govori o "općem principu demokratije - da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike".
"U obrazloženju Odluke Ustavnog suda U:3/17, točke 39 i 40. kao razlozi zbog čega nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda, među ostalim, Ustavni sud navodi da se prijedlog zakona temelji na principima Ustava s ciljem osiguravanja općeg principa demokracije - da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike", napisao je.
Međutim, kada se pogleda kompletna Odluka U:3/17, jasno se vidi da Ustavni sud, kada koristi terminologiju o demokratskom principu da jedan narod ne bira drugom predstavnike, zapravo ukazuje da to piše u obrazloženju Čolakovog Prijedloga, a ne da je riječ o njihovom stavu.
Nadalje, Bunoza je napisao kako "Ustavni sud navodi da se njihov Prijedlog zakona temelji na principima Ustava". Međutim, ni to ne piše u Odluci Ustavnog suda BiH, odnosno, piše slično i ima potpuno drugo značenje.
"Nadalje, Prijedlog Zakona zasniva se na istim principima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojim se za člana Predsjedništva BiH sa teritorije Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat", stoji u Odluci U:3/17.
Kada se uzme u obzir da se kompletan prijedlog iz Odluke U:3/17 odnosi na ocjenu povrede vitalnog nacionalnog interesa, a ne ocjenu ustavnosti, što je potvrdio i Bunoza, jasno je da se "usklađenost prijedloga izbornog zakona s ustavom" mogla odnositi samo na nepostojanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u proceduri donošenja tog prijedloga, a ne na samu ustavnost teksta prijedloga, o kojoj se zakonski može odlučivati tek nakon što zakon bude usvojen.
Te činjenice je potvrdila i predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić.
"Važno je naglasiti da se navedeni dio odluke mora tumačiti u cjelini i u kontekstu konkretnog zahtjeva koji je bio predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, stavovi iz navedene tačke Odluke U-3/17 ne mogu se izolovano tumačiti jer oni predstavljaju obrazloženje ocjene suda koja je ograničena isključivo na pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda, kako je zahtjevom i bilo postavljeno. Tek ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen, tada bi se njegova ustavnost mogla osporavati pred Sudom u redovnom postupku, i tada bi Ustavni sud primijenio drugačiji pravni okvir i kriterije odlučivanja. U tom kontekstu, stav iz tačke 39. – koji navodi da se prijedlog zasniva na istim principima kao i postojeća zakonska rješenja – ne znači da Sud a priori potvrđuje ili negira njegovu ustavnost ili usklađenost s međunarodnim standardima, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava, već samo ukazuje da se takvim prijedlogom ne dolazi do povrede vitalnog interesa bošnjačkog naroda kako je i zaključeno u tački 41. te odluke", kazala je ona.
