Spremnost HDZ-a da ide do krajnjih granica u zaštiti svojih tumačenja (ne)evropskih vrijednosti i standarda, koje naziva „legitimnim političkim predstavljanjem konstitutivnih naroda“, postaje jasna kroz najnovije pitanje Marine Pendeš, HDZ-ove delegatkinje u Domu naroda PS BiH, koja je došla do tog položaja bez izbornog legitimiteta, jer nije osvojila mandat za koji se kandidovala.
Pendeš je postavila pitanje ministru za ljudska prava i izbjeglice Sevlidu Hurtiću, tražeći objašnjenje zašto je storniran putni nalog Moniki Mijić, kojoj je, kako se sve više potvrđuje, istekao sedmi mandat kao vršitelja dužnosti agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Prema Zakonu o upravi, takvi mandati su vremenski ograničeni na maksimalno dva mandata, a odgovori na ovo pitanje već su ranije dali Jasmin Emrić i Milan Dunović, pozivajući se na mišljenje Ureda za zakonodavstvo.
Upravo je Ured za zakonodavstvo jasno naveo dva ključna stava. Prvo, da su mandati svih vršitelja dužnosti, uključujući i agente pred Evropskim sudom, vremenski ograničeni i imaju pravno dejstvo samo tokom trajanja tog mandata. Drugi stav se odnosi na to da nije moguće aktom niže pravne snage (poput zaključka) zamijeniti akt više pravne snage (poput rješenja), što je, nažalost, učinjeno na 56. sjednici Vijeća ministara 18. jula 2024. godine, kada je nezakonito pokušano produžiti mandate onima čiji su mandati već istekli.
Pitanje koje se postavlja jeste koliko su predstavnici vlasti, koji se nazivaju Trojkom, upoznati s ovim zakonskim odredbama i procedurama, jer su očigledno ili oni sami, ili barem dio njih, glasali za sporan zaključak, što bi bilo u suprotnosti sa zakonom.
Pored toga, postoji još jedan problem – prema Zakonu o Vijeću ministara, svaki akt koji se upućuje na Vijeće ministara mora imati odgovarajuće mišljenje Ureda za zakonodavstvo, što u ovom slučaju nije bio slučaj, što je Ured za zakonodavstvo eksplicitno istaknuo.
S obzirom na sve ovo, sasvim je opravdano što ministar Sevlid Hurtić nije potpisao putni nalog Moniki Mijić, jer bi produžavanje njenog mandata bilo očito nezakonito, kao što bi bilo nezakonito potpisivanje putnog naloga za bilo koga čiji je mandat istekao ili nije imenovan u skladu sa zakonom.
Međutim, Marina Pendeš bi također trebala biti svjesna odredbe Krivičnog zakona BiH, prema kojoj „ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo, kaznit će se kao da ga je sam učinio“. Svojim pitanjem koje izlazi iz nadležnosti Doma naroda PS BiH, Pendeš je zapravo počinila krivično djelo podstrekavanja.
Time što iznadzakonski traži od ministra da prekrši zakon, ona može biti odgovorna za podstrekavanje na krivično djelo, a imunitet joj neće pomoći jer se ne radi o uobičajenom političkom pitanju.
Ovdje postoje dvije opcije: ili će ministar Hurtić učiniti nezakonito djelo i time preuzeti odgovornost, ili će, kao do sada, odbiti da potpiše naloge za nezakonito imenovana lica, čime će odgovornost pasti na Pendeš zbog njenog podstrekavanja.
S obzirom na to da Vijeće ministara trenutno nema agente sa zakonitim mandatom, pitanje je da li će BiH uopšte imati ikoga da zastupa svoje interese pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer nijedno lice koje trenutno postoji nema važeći mandat.
Podsjetimo, zbog nezakonitog imenovanja Monike Mijić, zastupnik Zlatan Begić podnio je krivičnu prijavu protiv Vijeća ministara, što članovi Trojke očito nisu uočili, a sada i pitanje Marine Pendeš može dodatno proširiti ovu krivičnu prijavu.
Na kraju, Pendeš bi trebala odgovoriti i na pitanje koliko je moralno da njen politički šef, Dragan Čović, mijenja svoju etničku pripadnost, jer se nekada izjašnjavao kao Jugoslaven, a danas se predstavlja kao veliki Hrvat. Takve moralne vertikale, koje ona pokušava nametnuti, zapravo guraju druge u nezakonite postupke, sve kako bi ostali zaštićeni. Cilj im je da Bosnu i Hercegovinu pretvore u ruglo demokratije.
