Front između Izraela i Hezbolaha doživljava eskalaciju napetosti, a izraelska vojska gotovo svakodnevno intenzivira svoje zračne napade usmjerene na članove Hezbolaha i ostatke njihove vojne infrastrukture, u sceni koja Libanon vraća u predratnu atmosferu.
Uprkos politici "strateškog strpljenja" stranke i prihvatanju napada bez direktnog odgovora tokom protekle godine, nedavni događaji prijete da razbiju ovu jednačinu, prema Financial Timesu.
Ubistvo Haythama Alija Tabatabaija, najistaknutijeg vojnog komandanta stranke, u srcu gusto naseljenog naselja u Bejrutu, označilo je opasnu promjenu, najznačajniju od primirja postignutog uz posredovanje SAD-a prije skoro godinu dana.
Pristalice stranke su u operaciji vidjele novi pokazatelj da Izrael u praksi nastavlja rat, što je pokrenulo najhitnije pitanje unutar podržavajućeg okruženja: Koliko dugo stranka može nastaviti s uzdržavanjem?
Libanski zvaničnik upoznat sa situacijom, koji je u stalnom kontaktu sa rukovodstvom stranke, rekao je: "Hezbollah se suočava sa teškom dilemom: Treba li nastaviti tiho obnavljati svoju snagu ili odgovoriti Izraelu, znajući da bi svaki odgovor mogao uvući zemlju u destruktivniji rat?"
Iako je stranka godinama ostala najuticajnija vojna i politička snaga u Libanu i ključna osovina u regionalnoj mreži uticaja Irana, nedavni rat koji je izbio nakon što je stranka otvorila vatru na Izrael nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, značajno je umanjio njen zamah.
Posmatrači ovaj potez opisuju kao "fatalnu stratešku grešku" koja je stranku izložila neviđenim unutrašnjim i regionalnim pritiscima.
Tokom rata, Izrael je ubio generalnog sekretara stranke Hasana Nasrallaha, izvršio kopnenu invaziju i pokrenuo masovnu bombardersku kampanju koja je uništila velika područja šiitskih uporišta na jugu i južnim predgrađima, što je rezultiralo smrću hiljada civila.
Prema sporazumu o prekidu vatre, Hezbollah je premjestio dio svog oružja iz južnog Libana u zamjenu za postepeno povlačenje izraelskih snaga. Međutim, suprotno očekivanjima Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i nove libanonske vlade, Hezbollah nije eksplicitno pristao na razoružanje.
Uprkos tome što su libanski zvaničnici potvrdili napredak u demontiranju vojne infrastrukture stranke na jugu, stranka insistira da njeno oružje ostaje "neophodnost" s obzirom na "kontinuirane izraelske napade".
Paralelno s tim, stranka se fokusira na obnovu svojih struktura i zamjenu lidera koje je izgubila prošle godine. Međutim, kolaps linija snabdijevanja kroz Siriju nakon pada režima Bashara al-Assada suočio ju je s novim izazovima, nakon što su posljednjih mjeseci presretnuti kamioni natovareni raketama.
Sa svoje strane, Izrael održava okupaciju pet „strateških“ lokacija na jugu, sprječavajući hiljade stanovnika da se vrate u svoja sela. Izrael tvrdi da će nastaviti ciljati „svaku potencijalnu prijetnju“ i tvrdi da je ubio više od 300 boraca Hezbolaha od prekida vatre, dok Ujedinjene nacije navode da je u izraelskim zračnim napadima ubijeno najmanje 127 civila.
Ova eskalacija napetosti podstiče strahove da se Izrael priprema za širu vojnu operaciju. Glasnogovornik izraelske vojske Nadav Shoshani izjavio je da "Hezbollah obnavlja svoje kapacitete bržim tempom nego što ga libanska vojska može obuzdati... i nećemo dozvoliti ponavljanje scenarija od 7. oktobra."
S druge strane, libanonske vlasti se suočavaju sa složenom dilemom: Izrael odbija pregovore, dok bi pritisak na Hezbollah da se razoruža mogao izazvati nove unutrašnje sukobe.
Stručnjak Nicholas Blanford ističe da su Iran i Hezbollah tokom protekle godine bili zauzeti obnavljanjem vojnih kapaciteta, ali da bi "ovaj strpljivi pristup mogao da se slomi", posebno nakon atentata na Tabatabaija, što su neki zvaničnici Hezbollaha smatrali "prelaskom crvenih linija".
Politički izvori govore o podjelama unutar stranke između njenog političkog i vojnog rukovodstva, pri čemu civilni lideri počinju dovoditi u pitanje procjenu vojnog krila o njenoj sposobnosti da odvrati Izrael, posebno nakon teških poraza koje je stranka pretrpjela tokom rata. Istraživač Muhannad Haj Ali smatra da bi ova neslaganja mogla gurnuti neke frakcije ka eskalaciji kao simboličan odgovor na nedavni atentat.
U Teheranu, kalkulacije u vezi s budućom ulogom Hezbolaha u eri nakon 7. oktobra ostaju otvorene. Uprkos udarcima koje je pretrpio, posmatrači smatraju da Iran i dalje smatra Hezbolahovu organizaciju "strateškom imovinom" koja se može preusmjeriti u bilo kakvom budućem sukobu s Izraelom, motivirajući ga tako da podrži obnovu svoje snage.
Jedan libanski zvaničnik zaključuje rekavši da je "Hezbollah dobro svjestan da će svaka uspješna konfrontacija s Izraelom pomoći da se Teheran uvjeri da je i dalje nezamjenjiva karta u jednačini regionalnog sukoba".
