Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će u narednim danima po treći put ove godine smanjiti kamatne stope. Ovo smanjenje, od četvrtine poena, moglo bi najaviti dugotrajniji trend ublažavanja monetarne politike kako bi se potaknuo rast u evrozoni, koji je bio pogođen dugim periodom visokih troškova zaduživanja.
Očekuje se da će Kristin Lagard, predsjednica ECB-a, u četvrtak razjasniti planove vezane za daljnja smanjenja kamatnih stopa, kao i promjene u ekonomskoj situaciji od posljednjeg sastanka održanog u septembru. Ranije se nije očekivalo da će do novog smanjenja doći već u oktobru, budući da su zvaničnici nagovijestili kako će ovaj potez biti razmatran tek u decembru.
Nakon posljednjeg smanjenja kamatne stope 12. septembra, bilo je gotovo sigurno da se novi potezi ECB-a neće dogoditi prije kraja godine. Međutim, izgleda da su ekonomske prilike i pritisci promijenili planove, pa se sada vjeruje da će smanjenje stope uslijediti ranije.
Postavlja se pitanje kako će ova promjena uticati na Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci ističu da će smanjenje referentnih kamatnih stopa ECB-a neminovno voditi ka padu kamatnih stopa i na domaćem tržištu. Najprije će se smanjiti kamatne stope za kredite s fleksibilnim uvjetima, dok će komercijalne banke postupno prilagoditi i druge kamatne stope, pod uvjetom da ne dođe do nepredviđenih eksternih ekonomskih šokova.
Međutim, postoji skeptičnost kada je riječ o brzinama tih promjena. Domaće banke često izbjegavaju smanjenja kamatnih stopa čak i kada su obavezne prema uvjetima ugovora, dok istovremeno ne prilagođavaju kamate na štednju na adekvatan način. Ovo ponašanje banaka ukazuje na anomalije u bankarskom sektoru, a potrebno je da regulatori intervenišu ne samo u vezi s kamatnim stopama, već i s visokim naknadama za bankarske usluge, koje su često neopravdano visoke.