Američke sankcije pogađaju ruski energetski sektor: Šta to znači za naftnu industriju u BiH?
Nedavno uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja posluje u okviru ruskog energetskog giganta Gazpromnjefta, izazvalo je talas zabrinutosti u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini. Naftna industrija Republike Srpske (RS), uključujući ključne rafinerije u Brodu i Modriči, kao i lanac benzinskih pumpi Nestro Petrol, u potpunosti je u vlasništvu ruskih kompanija. Pitanje je hoće li američke sankcije koje su pogodile NIS imati širi efekat na ove kompanije i energetsko tržište u BiH.
Rusko prisustvo u energetskom sektoru BiH
Ruske kompanije, preko NIS-a i njegovih podružnica, imaju duboko ukorijenjeno prisustvo u BiH. Ključni akteri su rafinerije u Brodu i Modriči, koje su od strateške važnosti za naftnu industriju RS, kao i lanac benzinskih pumpi Nestro Petrol. Osim toga, tu su i kompanije poput Jadran-Naftagas Banjaluka, koja je registrovana za djelatnost vađenja sirove nafte, te G-Petrol Sarajevo, drugi najveći igrač u naftnom sektoru BiH kada je riječ o prihodima.
Prema zvaničnim podacima, G-Petrol Sarajevo je u 2023. godini ostvario prihod od impresivnih 645,4 miliona KM, ali je istovremeno prijavio gubitak od 765.965 KM. S druge strane, njegov vlasnik, NIS Petrol, ostvario je dobit od 2.965.442 KM, što ukazuje na kompleksnu ekonomsku situaciju unutar ove grupacije. Trenutno, NIS upravlja sa 42 benzinske stanice pod brendovima Gazprom i NIS Petrol na teritoriji BiH, zapošljavajući oko 500 radnika.
Sankcije kao potencijalna prijetnja
Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) nedavno je proširila sankcije protiv ruskih kompanija, njihovih lidera i ključnih energetskih subjekata. Na „crnoj listi“ našli su se generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov, direktor Gazpromnjefta Aleksandar Djukov, kao i drugi visoki zvaničnici i kompanije povezane s ruskim energetskim sektorom. Sankcije su proširene i na 100 brodova koji učestvuju u transportu ruskih energenata, čime se nastoji dodatno smanjiti ruski utjecaj na globalnim energetskim tržištima.
Iako sankcije trenutno nisu direktno usmjerene prema kompanijama u BiH, njihov utjecaj može se osjetiti posredno. Pitanje je da li će NIS, koji posluje u BiH kroz svoje podružnice, uspjeti izbjeći šire posljedice ovih mjera. Ruske kompanije u BiH su ključne za snabdijevanje tržišta naftnim derivatima, a svaki prekid u njihovom poslovanju mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje.
Stabilnost snabdijevanja u BiH
Uprkos potencijalnoj prijetnji sankcija, snabdijevanje naftnim derivatima u BiH zasad ne pokazuje znakove nestabilnosti. Tržište se oslanja na više izvora, a distributeri već godinama nabavljaju gorivo od različitih dobavljača, uključujući i druge regionalne igrače. Čak i u vrijeme kada su rafinerije u Brodu i Modriči bile u punom kapacitetu, veliki broj benzinskih pumpi kupovao je naftne derivate od različitih trgovaca, čime je osigurana diversifikacija u snabdijevanju.
Ipak, budući razvoj situacije zavisiće od međunarodnih pregovora i političkih odluka, posebno s obzirom na to da sankcije imaju za cilj vršenje dodatnog pritiska na ruski energetski sektor i njegove partnere.
Šira geopolitička slika
Ove sankcije dio su šireg paketa mjera koje Zapad uvodi kako bi ograničio sposobnost Rusije da finansira svoje geopolitičke ciljeve. Pogođeni su ne samo ključni direktori i kompanije, već i cijela logistička mreža koja uključuje transport i preradu ruskih energenata. U tom kontekstu, BiH, kao zemlja s duboko podijeljenom političkom scenom i snažnim ruskim utjecajem u RS, nalazi se u osjetljivoj poziciji.
Uz sve navedeno, sudbina ruskih kompanija u BiH, uključujući Nestro Petrol, Optima grupu i druge podružnice NIS-a, ostaje neizvjesna. Svaki dalji korak zavisiće od razvoja međunarodnih odnosa, dok će domaće vlasti i tržište morati pažljivo pratiti situaciju kako bi se osigurala stabilnost u snabdijevanju i očuvala ekonomska stabilnost regije.
Američke sankcije pokazuju odlučnost Zapada da smanji ruski utjecaj na globalnim tržištima, ali njihova implementacija u složenim regionalnim okvirima, kakav je BiH, predstavlja dodatni izazov.
Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija dodala je juče Naftnu industriju Srbije (NIS) na listu sankcija usmjerenih protiv kompanije Gaspromnjeft i Ruske Federacije.
Na “crnoj listi“ našli su se generalni direktor “Rosatoma“ Aleksej Lihačov, direktor kompanije „Gaspromnjeft“ Aleksandar Djukov, sin suvlasnika „Lukoila“, milijarder Vagit Alekperov, kao i direktori kompanija „Bašnjeft“ i „Zarubežnjeft“.
Kako dodaje, sankcije su uvedene i zamjenicima ministra energetike Rusije Maršavinu i Šeremetcevu.
Sankcije su uvedene i protiv 100 brodova koji učestvuju u transportu ruskih energenata, a koji su povezani sa „Sovkomflotom“, „Rosnjeftom“ i „Gaspromnjeftom“.
