Članovi Predsjedništva stranke Narod i pravda, čiji je lider ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, održali su 21. januara ove godine sjednicu u Gornjem Vakufu-Uskoplju.
Na sjednici su između ostalog podržali pregovaračke napore lidera Trojke da se dođe do minimuma saglasnosti i usvajanja novog seta evropskih zakona na državnom nivou s ciljem otvaranja pregovora s EU, štiteći interese BiH i ne podliježući pritiscima i eventualnim ucjenama koje bi na bilo koji način išle na štetu države.
Istovremeno, negiraju insinuacije i optužbe političkih oponenata da se postigao bilo kakav finalni dogovor s SNSD-om i HDZ-om, a posebno one optužbe za navodne "dogovore" koje bi na bilo koji način naštetile učešću u vlasti povratnika u RS-u, transparentnosti i demokratičnosti izbornog procesa, zatim strukturi i funkcioniranju Ustavnog suda BiH, funkcioniranju javnih emitera, produbljenju etničke diskriminacije u izbornom procesu, kao i druge slične optužbe.
Ono što je zanimljivo iz ovog zaključka da Elmedin Konaković jeste lider Trojke, te iz navedenih zaključaka možemo zaključiti da odbacuju optužbe i insinuacije političkih oponenata dakle političkih protivnika, ali ne navode tačno na koga misle. Pretpostavljamo SDA, DF i SBiH.
Ono što ne vidimo u ovim zaključcima jeste da nisu negirali izjavu lidera SNSD-a, Milorada Dodika, koalicionog partnera koji je prisustvovao sastanku, a koji je izjavio: "Mi insistiramo da apelaciono odjeljenje bude u Banjoj Luci, oni još nisu spremni da to prihvate. Razgovarali smo o Ustavnom sudu BiH i rečeno je da raspodjela, dva Srbina te po dva Hrvata i dva Bošnjaka, koja bi se birala u FBiH, i trojica koja bi se birala zamjenskih za strane sudije ili kako odluči parlament, to je u redu kvalifikacija, ali ih bira Parlament BiH i u kome svi imaju neku odlučujuću ulogu. Neće to biti strana volja, nego volja organa BiH. Dakle, to smo dogovorili da izradimo, da ne bi opterećivali ovaj evropski put, da bude do kraja aprila finalizovano".
