Tekst međunarodnog ugovora utvrđuje se na jezicima i pismima ugovornih strana, što za bosanskohercegovačku stranu znači na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te latiničnom odnosno ćiriličnom pismu ili na drugom jeziku, prema dogovoru ugovornih strana.
Ovako glasi jedna od odredbi Prijedloga zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora BiH, koje su sporne za RS.
U mišljenju koje je u kabinet zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, Nebojše Radmanovića, poslao ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik, upozorava se da su, prema Ustavu RS, službeni jezici RS: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, pa bi u skladu s tim trebalo korigovati tekst zakona.
Podsjećamo, u RS je proteklih godina vodi se velika politička borba protiv toga da se jezik kojim govore Bošnjaci nazove bosanskim.
Nema bosanskog jezika i to je ono što je veoma jasno. Srpski jezik je jezik srpskog naroda, tako i bošnjački jezik može da bude koji oni hoće, ali ono što mi ne možemo da prihvatimo jeste da se bosanski jezik tretira kao jezik koji će biti izučavan u školama u RS i to se neće desiti – jedna je od izjava Milorada Dodika.
Na apaleciju Safeta Softića, čak je i Ustavni sud BiH 26. maja 2016. donio odluku da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u deijlu koji glasi „jezik bošnjačkog naroda“ u skladu sa Ustavom BiH.
Takođe, sud je tada zaključio da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele jer „Ustav BiH nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda“.
Međutim, jasno je da bi glasanje za zakon u kome piše „bosanski jezik“, značilo da srpski predstavnici mijenjaju politički stav. Zanimljivo, za RS neprihvatljivi naziv „bosanski jezik“ prošao je pored srpskih ministara u Vijeću ministara BiH, kao i mnoge druge stvari na koje su iz Vlade RS stigle primjedbe na ovaj zakon, kao i na Prijedlog zakona o vanjskim poslovima BiH. Jer, u popratnom pismu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića piše da su u tekst Prijedloga zakona ugrađene korekcije u skladu sa izvodom iz teksta digitalnog zapisa sa 11. sjednice Vijeća ministara BiH od 11. maja 2023.
Srpski poslanici u Predstavničkom BiH mogu da zaustave ovakvu formulaciju na današnjoj sjednici. Ipak, stvari nisu tako jednostavne, a oni koji smo juče pozvali rekli su da će pokušati da zauzmu jedinstven stav prije početka sjednice, mada im nije jasno kako je toliko propusta u zakonima moglo da prođe kroz Savjet ministara BiH.
Imamo danas sastanak klubova, usaglašavanje srpskih predstavnika. Jasno je da je Ustav RS taj jezik nazvao jezikom bošnjačkog naroda. Na drugoj strani ne možemo osporiti činjenicu da se i u Srbiji izučava bosanski jezik. Donijećemo odluku da vidimo da li je to nešto oko čega se možemo dogovoriti, u smislu da li da glasamo za zakon ili ne. Mi kao Srbi iz Republike Srpske sigurno u RS nećemo prihvatiti naziv bosanski jezik, jer je to put ka stvaranju bosanske nacije – kaže zamjenik predsjednika Srpskog kluba poslanika Milan Petković.
