Prijetnja dugoročne iranske kontrole nad Hormuškim moreuzom potiče zemlje Perzijskog zaljeva da preispitaju skupe planove za izgradnju naftovoda koji bi zaobišao ključni morski prolaz i omogućio izvoz nafte i plina.
Zvaničnici i čelnici energetskih kompanija kažu da bi novi naftovodi mogli biti jedini način da se smanji dugoročna ranjivost zemalja Perzijskog zaliva na poremećaje u saobraćaju kroz moreuz, iako su takvi projekti skupi, politički složeni i za njihov završetak potrebne su godine.
"Naftovod Istok-Zapad izgleda kao genijalan potez"
Sukob je dodatno istakao stratešku vrijednost saudijskog naftovoda Istok-Zapad, dugog 1.200 kilometara. Izgrađen 1980-ih iz straha da bi rat između Irana i Iraka mogao zatvoriti tjesnac, sada je ključna infrastruktura koja prenosi oko 7 miliona barela nafte dnevno do luke Yanbu na Crvenom moru, u potpunosti zaobilazeći Hormuški tjesnac.
"Gledajući unatrag, naftovod Istok-Zapad izgleda kao genijalan potez", rekao je za Financial Times visoki zvaničnik zaljevskih energetskih zemalja.
Amin Nasser, glavni izvršni direktor saudijske državne naftne kompanije Aramco, prošlog mjeseca je analitičarima rekao da je naftovod "glavna ruta na koju se sada oslanjamo".
Saudijska Arabija sada razmatra kako da preusmjeri veći dio svoje dnevne proizvodnje od 10,2 miliona barela na kopnene rute, umjesto kroz vode pod utjecajem Irana. To uključuje mogućnost proširenja kapaciteta postojećeg naftovoda ili izgradnje novih ruta.
Promjena raspoloženja u regiji
Raniji planovi za regionalne naftovode često su propadali zbog visokih troškova i složenosti. Ali Maisoon Kafafy iz Atlantskog vijeća kaže da se raspoloženje u Zaljevu sada mijenja. "Osjećam prelazak s teorijskih diskusija na operativnu stvarnost. Svi gledaju istu mapu i dolaze do istih zaključaka", rekla je Ali Maisoon.
Umjesto pojedinačnih projekata, najizdržljivije rješenje bi bilo stvaranje mreže povezanih naftovoda, iako je to ujedno i najteže postići. Dugoročno gledano, takvi projekti bi mogli postati dio šire trgovinske infrastrukture kroz koju bi, pored energenata, tekla i druga roba.
Jedna od opcija je oživljavanje projekta ekonomskog koridora IMEC, koji predvode SAD, a koji bi povezao Indiju, Zaljev i Evropu. Međutim, dio tog plana uključivao je politički osjetljiv naftovod do izraelske luke Haifa.
Regionalni projekti i glavne prepreke
Yossi Abu, direktor izraelske kompanije NewMed Energy, uvjeren je da će se naftovodi do Mediterana ipak graditi, bilo do izraelskih ili egipatskih luka. "Ljudi moraju sami kontrolisati svoju sudbinu, zajedno sa saveznicima. Potrebni su nam naftovodi i željezničke veze kroz regiju, bez uskih grla koja nas mogu blokirati", rekao je.
Christopher Bush, direktor libanonske kompanije Cat Group, koja je učestvovala u izgradnji saudijskog naftovoda, kaže da interes za nove projekte postoji već duže vrijeme.
"Ima još prezentacija na mom stolu"
„Dobili smo upite za različite projekte. Na mom stolu je nekoliko prezentacija“, rekao je za Financial Times. Ali prepreke su i dalje velike. Procjenjuje se da bi izgradnja novog naftovoda sličnog saudijskom današnjem koštala najmanje 5 milijardi dolara, odnosno oko 4,6 milijardi eura.
Složeniji projekti koji uključuju više zemalja, poput ruta od Iraka preko Jordana, Sirije ili Turske, mogli bi koštati između 15 i 20 milijardi dolara, ili oko 14 do 18,5 milijardi eura.
Sigurnosni i politički rizici
Bush također upozorava na ozbiljne sigurnosne rizike, uključujući neeksplodirane bombe u Iraku i prisustvo ekstremističkih grupa poput Islamske države. Naftovodi do Omana morali bi prolaziti kroz pustinjska i planinska područja, što bi dodatno povećalo tehničke izazove.
Ni luke u Omanu nisu potpuno sigurne. Nedavni napadi dronovima na ključnu luku Salalah prisilili su je na privremeno zatvaranje. Politički izazovi uključuju pitanje kontrole nad naftovodima i raspodjelom prihoda. Da bi uspostavile regionalnu mrežu, zemlje Perzijskog zaljeva morale bi odustati od svojih individualnih politika i sarađivati.
"Oduvijek je bilo jednostavnije i jeftinije utovariti naftu na brod i poslati je morem", rekao je Bush.
Šta je realno u kratkom roku?
Kratkoročno gledano, najvjerovatnije opcije su proširenje postojećeg saudijskog naftovoda Istok-Zapad i povećanje kapaciteta naftovoda od Abu Dhabija do luke Fujairah. Saudijska Arabija također razmatra razvoj dodatnih izvoznih terminala na Crvenom moru, uključujući i dubokomorsku luku kao dio projekta Neom.
"Siguran sam da razmatraju tu opciju. Mnogo pametnih ljudi trenutno radi na tom problemu", rekao je Bush. Ministarstvo energetike Saudijske Arabije nije odgovorilo na upit Financial Timesa.
Visoki zvaničnik je rekao da Abu Dhabi već dugo ima plan za dodatni naftovod do Fujairaha, ali da odluke neće biti donesene dok se ne razjasni dugoročni status Hormuškog moreuza.
Britanija predvodi pregovore o otvaranju moreuza
U međuvremenu, Velika Britanija vodi pregovore između 35 zemalja o formiranju koalicije za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Kafafy kaže da će zaljevskim državama trebati vremena da procijene situaciju, ali je jasno da trenutna energetska kriza zahtijeva drugačiji pristup.
"Razgovori su otišli dalje nego prije. Ne očekujem da će se stvari vratiti na ono što su bile prije sukoba", zaključila je.
