Hrvatskim seizmolozima su građani postavili brojna pitanja. Evo izbora najzanimljivijih i odgovora stručnjaka:
1. Kod koje je jačine potresa potrebno napuštati zgradu i kako to procijeniti?
Nisu sve kuće, zgrade ili ostali objekti građeni isto što znači da zemljotres neke određene magnitude neće uzrokovati istu materijalnu štetu na svim tim objektima. Procijenite sigurnost objekta u kojem se nalazite: kako je i kada izgrađen i slično. Ako primijetite vidna oštećenja na objektu u kojem se nalazite nakon zemljotresa, potrebno ga je napustiti, pazeći na objekte vani koji bi mogli pasti na vas (cigle s krovova, rasvjetni stupovi, ...). Lagana podrhtavanja i popratna "grmljavina" zasigurno nisu ugodni, ali ne treba nakon njih napuštati zgradu.
2. Kako se ponašati tokom zemljotresa? Što ako živite visoko u neboderu? Je li istina da se što prije trebaju otvoriti ulazna vrata, jer se može dogoditi da se zaglave?
Tokom trajanja zemljotresa pokušajte ostati mirni i minimalno se krećite, samo do jednog od sigurnih mjesta u kući/stanu, kao što su: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida, pored kreveta... Nikako nije poželjno stajati uz prozore, ispod staklenog stola, kraj ormara ili polica s kojih mogu pasti predmeti i ozlijediti vas. Unaprijed pogledajte koje su najsigurnije tačke u vašem domu. Ako živite u neboderu, nikako ne koristite lift tokom ni nakon zemljotresa, te ne trčite po stepeništu, jer postoji opasnost od pada zbog gubitka ravnoteže ili oštećenja samog stubišta. Tek kada zemljotres završi, a vidljiva su oštećenja na objektu, treba oprezno stubama izaći van iz zgrade. Postoji opasnost da će se prilikom zemljotrsa zaglaviti ulazna vrata, ali otvaranje istih tokom samog trajanja zemljotresa ne treba biti prioritet. Tek nakon što zemljotres završi, provjerite mogu li se vrata otvoriti.
3. Zašto tokom dana skoro pa da i nema zemljotresa, a po noći ima? Zašto svako malo čujemo "tutnjanje" ili “brujanje”, ali ne osjećamo podrhtavanja? Ima li to neko posebno značenje? Mnogi se plaše da to znači da dolazi veliki zemljotres.
Nakon jačeg zemljotresa dolazi do niza naknadnih. Oni ne pitaju za vrijeme i ne ovise o tome radi li se o danu ili noći. Rasjedi na kojima nastaju zemljotresi nalaze se na dubinama za koje razlika u dnevnoj i noćnoj temperaturi ne može imati uticaja, jer je ta razlika premala.
Tutnjanje je posljedica tzv. seizmičkih P-valova, a podrhtavanje uglavnom tzv. S-valova. S-valovi su većih amplituda, pa ih iz tog razloga više osjećamo.
Hoćete li čuti tutnjanje, osjetiti podrhtavanje ili oboje ovisi o samom mehanizmu zemljotresa, kao i o vašoj lokaciji u odnosu na epicentar. Kada se radi o “tutnjanju” ili "brujanju", ono je nekad dobar znak, jer znači da se plohe poravnavaju lagano klizeći, bez zapinjanja.
4. Na koji način dubina žarišta utiče na osjet zemljotresa i jačinu trešnje tla na površini?
Općenito, potresi iste magnitude, ali različitih dubina žarišta neće imati jednaki utjecaj na trešnju na površini. Plići potresi osjećaju se jače te uzrokuju veće štete od potresa s dubljim žarištem. Navedeno je posljedica činjenice da energija seizmičkih valova opada s udaljenosti. Seizmički valovi generirani na većim dubinama (kod dubljih potresa) prelaze dulji put do površine te pri tome izgube više energije zbog čega trešnja na površini nije toliko izražena kao kod plićih potresa. Zbog toga nam se dublji potresi čine slabiji. Također, kod plitkih potresa bolje se razviju tzv. površinski valovi. Njihova energija se rasipa većinom po površini Zemlje, a ne po cijelom volumenu pa su njihove amplitude na određenoj udaljenosti od potresa veće nego što je slučaj s prostornim valovima, a periodi su im dulji.
5. Na koji način struktura tla i udaljenost od epicentra utiču na to kako ćemo osjetiti zemljotres? Koja su područja u Zagrebu u tom smislu najugroženija, a koja najsigurnija?
U većini slučajeva, što smo dalje od žarišta potresa ili njegovog epicentra to ćemo i njegove učinke slabije osjetiti. Ipak, na oštećenja nastala na nekoj lokaciji će, osim jačine i udaljenosti od epicentra, uticati i efekti lokalnog tla (građa tla, svojstva tla i slično). Svojstva tla mogu prouzročiti povećanje amplitude gibanja tla na nekom području. Najpoznatiji primjer uticaja svojstava lokalnog tla je potres magnitude 8.3 iz 1985. godine koji se dogodio u Meksiku.
Područje s najvećim oštećenjima bilo je udaljeno čak 400 km od epicentra potresa, a izgrađeno je na mekim sedimentima prahistorijskog jezera. Meki površinski sedimenti prouzrokovali su povećanje amplitude podrhtavanja tla. Zanimljivo je da se nekoliko kilometara dalje od epicentra, na području izgrađenom od vulkanskih stijena, zemljotres jedva osjetio.
Dakle, intenzitet trešnje koji ćete osjetiti jako ovisi o svojstvima tla ispod površine. U tom su kontekstu najugroženija područja u Zagrebu upravo nasipana područja gdje su zgrade rađene prije 1960-ih kada se nije razmišljalo o protupotresnoj gradnji.
6. Može li Zagreb pogoditi zemljotres jači od onog 1880. godine? Da li je tačna procjena da je najjači mogući zemljotres na području Zagreba maksimalne magnitude 6.6?
U Zagrebu se 1880. dogodio potres magnitude 6.3 i takav zemljotres se naravno može ponoviti, možda čak za nijansu jači. Geolozi seizmotektoničari procjenjuju da seizmogeni potencijal seizmogene zone Sjevernog medvedničkog rasjeda, s obzirom na duljinu po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koja doseže pod površinom (oko 12 km), može prouzročiti potres maksimalno očekivane magnitude koja se procjenjuje na oko 6.5 (po Richteru).
7. Postoje li ljudi koji istražuju epicentralno područje i kakva se oprema koristi? Može li se na licu mjesta procijeniti koliko se energije oslobodilo i kakva je trenutno situacija kod hipocentra?
Postoji, tim geologa koji istražuju situaciju na terenu na samom rasjedu i tim seizmologa koji istražuju zapise zemljotresa. Najveći problem je što se zemljotresi događaju na dubini (od manje od 1 km do čak nekoliko stotina kmilometara), a vidljive su jedino njegove posljedice na površini. Oštećenja na objektima i promjene u krajoliku u epicentralnom području, te dalje od njega, kao i čovjekov doživljaj, važni su pri određivanju intenziteta odnosno učinaka potresa. Na temelju seizmoloških podataka moguće je procijeniti lokaciju, dubinu i magnitudu potresa, te tip, pomak i položaj rasjeda na kojem je zemljotres nastao. Međutim, ne postoji način na koji bi se mogla procijeniti magnituda ili trenutna situacija kod samog hipocentra jer se isti može nalaziti na raznim dubinama.
8. Zašto ne možete procijeniti vrijeme kada će se zemljotres dogoditi, a njegovu jačinu i lokaciju da?
Lokacija je vezana za aktivne rasjede koji su uglavnom poznati, pa je moguće unaprijed otprilike znati gdje se zemljotres može dogoditi. Jačina ovisi o čvrstoći stijena u rasjednoj zoni – jači zemljotresi mogući su samo na mjestima gdje su i stijene čvršće, odnosno ondje gdje se može nakupiti velika količina energije bez da se prijevremeno oslobodi. Na osnovi povijesnih i statističkih podataka te poznavanja lokacija rasjeda, moguće je pretpostaviti i potencijalnu jačinu budućeg zemljotresa. Ali, zbog nehomogenosti sredstva i neperiodički dugog "punjenja" i kratkotrajnog "pražnjenja" energije na rasjedima u obliku zemljotresa, nemoguće je tačno predvidjeti kad će se idući dogoditi.
9. Koja je razlika između Omorijeva zakona i Gutenberg-Richterove relacije? Koji od ta dva zakona trenutno vrijedi na području Zagreba i što to znači?
Omorijev zakon daje odnos učestalosti pojavljivanja naknadnih potresa s vremenom i on isključivo vrijedi za naknadne potrese. Gutenberg-Richterova relacija daje odnos između magnitude i ukupnog broja potresa na nekom području tijekom nekog određenog vremena te on vrijedi za pojedinačna područja na Zemlji, ali i kad se Zemlja promatra kao jedna cjelina. Naknadni potresi prate oba ova zakona: s vremenom je sve manje potresa (Omorijev zakon) te je “trend” takav da je uvijek više zemljotresa manje magnitude (Gutenberg-Richterova relacija).
10. Mogu li potresi biti inducirani ljudskim uticajem? Kod Bjelovara je nekoliko mjeseci prije zagrebačkog zemljotresa krenula u rad prva geotermalna elektrana. Je li ona možda uticala na aktivaciju tla?
Određene ljudske aktivnosti poput geotermalnih elektrana, rudarenja, eksploatacije nafte i plina ili izgradnje velikih akumulacijskih jezera uzrokuju tzv. inducirane potrese. Jedan od najjačih induciranih potresa na svijetu dogodio se kod Hidroelektrane Tri klanca u Kini, s branom na rijeci Jangce, blizu koje se 2003. godine dogodio potres magnitude 5.1 (više pročitajte ovdje). U slučaju geotermalnih elektrana većinom se radi o slabim zemljotresima koji mogu uznemiriti ljude ako se dogode blizu gusto naseljenih područja.
Najjači zemljotres povezan s geotermalnim elektranama u središnjoj Europi imao je magnitudu 3.2 (Grünthal, 2013). Prilikom takve proizvodnje električne energije najveći broj dogodi se kada je u postupak uključeno ubrizgavanje tekućine natrag u podzemlje, slično kao i s hidrauličkim frakiranjem. Utjecaj nakupljene elastičke napetosti na području Zagreba daleko je veći nego uticaj geotermalne elektrane kod Bjelovara. Stoga, gotovo sigurno možemo reći da geotermalna elektrana nije imala nikakvog uticaja na zemljotres kod Zagreba.
Za industrijska postrojenja gdje postoji mogućnost induciranja zemljotres ili koji su od posebne važnosti u slučaju jakih zemljotresa uglavnom se radi dodatan monitoring seizmičke aktivnosti. Geofizički odsjek za potrebe Hrvatske elektroprivrede radi studije seizmičke aktivnosti za hidroelektrane Sklope, Peruča i Đale, te Ombla.
11. Postoji li baza podataka o rasjedima i pomaka duž njih za područje Hrvatske s prikazom rasjeda i njihovih pomicanja po dužini dubini te naznakama kada su bili zemljotresi i koliko su trajala naknadna podrhtavanja na temelju povijesnih podataka?
Vrijednosti pomaka po rasjedu mogu se izmjeriti koristeći GPS mjerenja, bilo mreže postaja na površini Zemlje, bilo satelitskih InSAR podataka. Za područje Hrvatske do sada je napravljena analiza InSAR podataka za potres kod Stona i Slanog magnitude 6.0 koji se dogodio 1996. godine (Govorčin i sur., 2020) te preliminarne analize za zagrebački i petrinjski zemljotres. Pomaci na površini koji se dogode prilikom slabijih zemljotresa premali su da bi ih se moglo analizirati na taj način. Možda podaci Hrvatskog pozicijskog sustava (CROPOS) omoguće slične analize i za neke slabije potrese. Povezivanje podataka CROPOS-a sa seizmološkim podacima moglo bi nam dati više informacija o potresima koji se dogode u budućnosti.
12. Je li istina da jaki zemljotresi mogu usporiti rotaciju Zemlje?
Ne. Suprotno tome, neka istraživanja pokazuju da jaki zemljotresi mogu ubrzati rotaciju Zemlje i skratiti dužinu trajanja dana za par milisekundi. Tako male varijacije u rotaciji Zemlje su uobičajene, veći uticaj od zemljotresa mogu imati promjene u vjetrovima i cirkulaciji morske vode u oceanima.
13. Zašto kasnite za EMSC-om i zašto se vaše magnitude razlikuju od onih koje oni objavljuju?
EMSC je Europsko-mediteranski seizmološki centar koji u realnom vremenu prima informacije niza seizmoloških službi u Europi, uključujući i naše, te objavljuje automatske lokacije. Mi za sad nemamo direktne objave automatske analize, sve naše informacije kontrolira i analizira seizmolog. Nas nekolicina radi sav posao kao stotine u većim organizacijama. Automatska lokacija je odlična za brzo informiranje, ali Civilnoj zaštiti dajemo prekontrolirane rezultate da bi znali reagirati na pravi način. Do razlike u magnitudi može doći zbog razlike u podacima koje se koristi (broj seizmoloških postaja, model kojim se računa lokacija i slično).
14. Zašto seizmološki zavodi svih okolnih zemalja objavljuju drugačije brojke od vaših službenih?
Do razlike u vrijednostima dolazi zbog drugačijih podataka koje koristimo i zbog različitih definicija magnitude. Mi objavljujemo vrijednosti lokalne magnitude (zvane i magnitude prema Richteru), a Europsko-mediteranski seizmološki centar i ostali svjetski centri objavljuju vrijednosti momentne magnitude, koja se malo razlikuje. Lokacije seizmoloških postaja naše mreže najbolje su raspoređene za lociranje i određivanje magnitude potresa koji se dogode u Hrvatskoj, jer ih relativno dobro okružuju.
