Pad broja turista u Hrvatskoj tokom prvih pet mjeseci ove godine mnogi pripisuju sve višim cijenama, koje – uprkos smanjenom interesu gostiju – i dalje rastu.
I dok dio turističkog sektora kalkuliše da će gostiju „ipak biti“, upozorenja iz Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) jasno ukazuju da takav pristup postaje kontraproduktivan.
Primjeri s terena potvrđuju trend. „Prošle godine smo vožnju taksijem od Pule do Rovinja platile 60 eura, a sada nas je koštala čak 120“, kaže Maria iz Španije.
„Hrana je skupa, ali manikir sam platila 30 eura, što je i dalje upola manje nego u Belgiji“, dodaje gošća iz Belgije.
„Sve je poskupjelo“, kratko zaključuje gost iz Njemačke.
Čak se i nautičari, nekadašnji „premium gosti“, žale na rast troškova. „Gosti sve manje jedu po restoranima i sve više kuhaju na brodovima. Količina iznajmljenog plina to pokazuje. Sedmicu dana provedu isključivo na brodu, što nije dobro ni za plovila ni za baterije“, pojašnjava Sara Douzan Županović iz HGK – ŽK Split.
Ministar privrede Ante Šušnjar pozvao je turistički sektor na oprez:
„Apelujem na mudrost i razum, da nam se ne dogodi da jedne godine ostanemo bez gostiju zbog pretjerivanja.“
Sličan ton ima i guverner HNB-a Boris Vujčić:
„Imali smo duplo veći rast cijena u posljednje tri godine u odnosu na konkurenciju na Mediteranu. Gubimo udio na tržištu noćenja, a realna potrošnja već opada.“
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš upozorava na nesrazmjer: „Cijene su rasle 50%, a kupovna moć gostiju samo 15%. I šta onda? Turisti jednostavno pogledaju lijevo i desno – i izaberu jeftinije destinacije.“
Visoke cijene, dodaje, ne pogađaju samo turiste već i domaće građane jer doprinose ukupnoj inflaciji u zemlji.
