Cijene stambenih zgrada u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine u prosjeku su porasle za 1,7 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou rast cijena iznosio 9,1 odsto, pokazuju podaci države. Zavod za statistiku (DZS). Tako je u Hrvatskoj u 2024. nastavljen relativno snažan rast cijena nekretnina, uprkos smanjenju broja prodaja, zbog smanjene domaće i ino potražnje.
Podsjetimo, u četvrtom kvartalu prošle godine, odnosno prethodnom kvartalu, rast cijena nekretnina u Hrvatskoj iznosio je 9,5 odsto na godišnjem nivou, što je predstavljalo usporavanje s obzirom na to da su u ranijim kvartalima cijene rasle dvocifrene stope, piše Novi list.
Stoga se prati hoće li se taj rast cijena nastaviti usporavati, stagnirati ili možda čak i padati. Međutim, čini se da se rast prelio i na ovu godinu, pri čemu je Hrvatska nastavila da se vraća od prosjeka eurozone, gdje su, na primjer, u posljednjem kvartalu 2023. cijene nekretnina padale na godišnjem nivou, iako za samo 1,1 odsto.
Kako se dalje može iščitati iz izvještaja CBS-a, nove stambene zgrade, odnosno novogradnje, u prvom kvartalu ove godine poskupjele su u prosjeku za 3,3 odsto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine.
U odnosu na prvi kvartal 2023. godine cijene novogradnje su porasle za 6,2 odsto. Cijene postojećih stambenih zgrada na tromjesečnom su porastu za 1,4 odsto, a na godišnjem za 9,5 odsto.
Gledano po regijama, cijene stambenih zgrada u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na prošli kvartal bile su u prosjeku više za 1,8 odsto za Grad Zagreb, 1,4 odsto više za Jadransko more, a 2,2 odsto više za ostala područja. .
Na godišnjem niovu u Zagrebu su porasle i cijene stambenih zgrada, u prosjeku za 8,8 odsto. Na Jadranu je rast iznosio 8,9 odsto, a u ostalim područjima 10,8 odsto, pokazuju statistički podaci. Stoga se rast cijena nekretnina u Hrvatskoj nastavlja, uprkos usporavanju tržišta i smanjenoj, ali očito i dalje stabilnoj potražnji.
U odnosu na prije deset godina cijene “kvadrata” su udvostručene. Kako cijene nekretnina rastu, raste i njihova pristupačnost, uprkos rastu plata. Kamatne stope su na vrhuncu, što znači da se njihov učinak na prodaju stambenih kredita već trebao osjetiti, ali su i stambeni krediti, prema podacima HNB-a, solidno traženi, uprkos činjenici da je APN ovog proljeća izostao. Čini se da efekat APN-a nije toliko veliki, ako bi se rast cijena nastavio i bez ove stimulativne mjere države, koja je, nažalost, samo stimulisala potražnju, a ne ponudu.
Dakle, po stepenu pristupačnosti nekretnina Hrvatska je na dnu EU, što je navelo institucije poput MMF-a i Evropske komisije da se pozabave ovim pitanjem i indirektno apeluju na Vladu da je vreme da se nešto uradi, ali ne više na način na koji se to radilo do sada.
Očekuje se predstavljanje Vladine stambene strategije u kojoj se, barem prema dosadašnjim izjavama ministra Branka Bačića, naglašava korišćenje nenaseljenih imanja “u kojima se strujomer nije ni pomjerio”, kako je Bačić svojevremeno opisao.
Međutim, razmišljaju samo o subvencionisanju razlike između tržišne i socijalne rente, pa su analitičari skeptični da će to dati bilo kakve rezultate. Hrvatska privreda temelji se na iznajmljivanju, a posebno kratkoročni najam podiže cijene, koje stoga pojedine jedinice lokalne samouprave pokušavaju ograničiti.
