Super izborna godina je u toku, Hrvatsku očekuju trostruki izbori i stranke imaju još samo dvije sedmice do prve, vjerovatno i najvažnije izborne bitke, parlamentarnih izbora.
Oni će se održati 17. aprila, prvi put izuzetno u srijedu kada je prema Ustavu sada proglašen neradni dan. S obzirom da je predsjednik Zoran Milanović svojom kandidaturom za premijera, koja službeno i prema preporukama Ustavnoga suda ne smije biti na papiru, zakomplikovao situaciju, neizvjesno je šta čeka građane nakom same izborne noći. Puno je upitnika nad glavama, a neki sve upoređuju s 2015. godinom kad su Hrvati imali pravu trakavicu oko sastavljanja vladajuće većine.
Je li moguće nešto slično i ovog puta, nedavno je za "Dnevno" prokomentarisao politički analitičar i komentator Davor Gjenero. "Moguće je nekoliko scenarija. Jedan scenario je da Andrej Plenković uspije sastaviti većinu po sličnoj strukturi kao 2016. i 2020. godine, s manjinama, s nekim iz liberalnog političkog polja. Bez stranaka koje su u polju populistički desnijem od HDZ-a. Moguć je dakle, ali manje vjerovatan scenario iz 2020. godine”, smatra Gjenero. Radi se o posljednjim izborima kad je HDZ na krilima borbe protiv pandemije koronavirusa osvojio po mnogima iznenađujući broj mandata i s lakoćom skrojio većinu bez da su mu bili potrebni neki novi koalicioni partneri.
Gjenero spominje kako su realnije opcije da će se HDZ dogovoriti s nekim srodnim strankama i opcijama, a da SDP teško može ugrabiti potrebnih 76 mandata. "Premijer Plenković nije taj koji bi vodio pregovore s nekim novim strankama, to bi najvjerovatnije radio Ivan Anušić kao najdesnija struja HDZ-a", rekao je Davor Gjenero. Smatra kako ne vjeruje da Milanović može oformiti većinu nakon izbora.
Šest mjeseci političkog rata između partnera
A može li izborna trakavica potrajati kao što je to bilo 2015. godine i šta bi to značilo za ekonomiju, za političke i društvene procese i bi li došlo do problema u funkcionisanju institucija? Podsjećamo, na parlamentarnim izborima 2015. takozvana Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om osvajila je 59 mandata, a koalicija Hrvatska raste predvođena SDP-om 56 mandata. MOST je ugrabio čak 19 mandata. Koalicija okupljena oko danas pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića uzela je 2 mandata, Živi zid 1 mandat, IDS 3 mandata, a HDSSB 2 mandata te stranka Uspješna Hrvatska 1 mandat.
Nakon toga, uslijedilo je doba onoga što Plenković danas naziva političkom "nestabilnošću", sedmice i sedmice su prošle u pregovorima između najvećih stranaka i Mosta, pamti se čin predsjednika Mosta, Bože Petrova koji je kod javnog bilježnika potpisao izjavu kako neće u koaliciju s HDZ-om, a da bi se na koncu tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko i Božo Petrov dogovorili za saradnju uz prvog nestranačkog premijera u istoriji, Tihomira Oreškovića.
Bilo je to šest mjeseci velikih trzavica između koalicionih partnera, nepovjerenja na nivou premijer i potpredsjednici vlade, brojnih HDZ-ovih unutarstranačkih previranja i brojnih promjena unutar institucija. Ali, bilo je to i doba kad je vanjski dug prestao rasti, kad se činilo kako Hrvatska može i bez "funkcionalne" vlasti i profesionalnih političara. Na tom tragu govori danas i analitičar Zoran Pucarić .
Nekima je rizično
"Najbolja vlada po meni je bila ona u mandatu Tima Oreškovića. Priča za malu djecu je da takozvana politička nestabilnost nužno donosi nešto loše građanima. Ljudi su tada napokon shvatili da nije vlada ta koja ih zapošljava, osim za javni sektor, njima je bitno. Ništa se neće dogoditi ako vlade nema. Vlada će se u jednom trenutnku formirati. Ja tu ne vidim nekakvih prevelikih problema", smatra Pucarić.
Ipak, ona vlada 2015. godine zaista je kratko trajala te je sve završilo tako da je HDZ na koncu rušio vlastitu vladu i premijera. Nakon toga je 2016. na vlast stigao premijer Andrej Plenković koji je vrlo brzo izbacio iz igre Most uz famoznu izjavu da "moli sekretaricu da pripremi razrješenje ministara" te uz HNS uveo Hrvatsku u ono što on naziva politikom stabilnosti. Ekonomski analitičar Damir Novotny je prokomentarisao može li politička nestabilnost uticati na hrvatski kreditni rejting i ekonomsku situaciju.
"Po mome mišljenju ne bi trebalo očekivati dramatičan scenario. Naime, već više od desetak godina ekonomija Hrvatske ima svoju dinamiku koja je manje ili više određena trendom ili ekonomskim kretnjama u Evropskoj uniji. Ide svojom dinamikom, a javni sektor ima svoju psihodinamiku koja će zavisiti dakako o rezultatima izborima i kako će se vlada i kada formirati", smatra Novotny.
Dodao je kako zbog toga zagovara manji intervencionizam države.
"Zbog toga godinama zagovaram smanjivanje uticaja vlade u ekonomiji upravo zbog takvih scenarija. Mi kada govorimo da se često vlade mijenjaju primjera radi u Italiji, zaboravljamo koliki je tamo upliv vlade u ekonomiju. Mislim da kod nas neće bitno igrati ulogu ko će i kada sastaviti vladu, ali za one dijelove hrvatske privrede koji zavise o evropskim fondovima, to može biti ozbiljan rizik. Neće biti otvaranja javnih poziva zbog političkih zastoja. Ali uzmite kao primjer recimo turizam, tu neće zavisiti ko je na vlasti iz Zagreba. Turizam će ostvariti svoj rezultat jer je konkurentan na svjetskom tržištu", zaključio je Novotny
