Samo nekoliko dana prije nego što su Sjedinjene Američke Države zvanično označile jemensku pobunjeničku grupu Huti kao terorističku organizaciju, ova iranska marioneta usudila se učiniti ono što su rijetki očekivali – lansirati projektil zemlja-zrak na američki borbeni avion F-16.
Prema informacijama iz medija, poznatih po bliskosti s administracijom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, trojica visokih zvaničnika Pentagona potvrdila su da su Huti 19. februara po prvi put gađali američki lovac iznad Crvenog mora. Projektil nije pogodio cilj, ali sama činjenica da su Huti postali dovoljno drski da napadnu jedan od najmoćnijih simbola američke vojne dominacije izazvala je ozbiljnu zabrinutost u Washingtonu.
Istog dana, Huti su ispalili još jednu raketu, ovog puta na američku bespilotnu letjelicu MQ-9 Reaper, koja je letjela iznad teritorije pod njihovom kontrolom u Jemenu.
Ovaj čin predstavlja dramatičnu eskalaciju sukoba, kako je ocijenjeno u američkim vojnim krugovima. Više nije riječ o sporadičnim napadima na trgovačke brodove – Huti sada direktno provociraju i napadaju američku vojnu moć.
Crveno more na ivici totalnog sukoba
Pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom, američka mornarica je patrolirala Crvenim morem i strateškim tjesnacem Bab al-Mandab, pokušavajući zaštititi međunarodnu trgovinu od napada Huta, koja se u rat umiješala pod izgovorom "solidarnosti s Gazom".
Međutim, nakon mjeseci napetosti, Sjedinjene Države su prešle na direktnu konfrontaciju, izvodeći serije zračnih udara na infrastrukturu, skladišta oružja i vojne baze Huti milicije. No, čini se da ni to nije obeshrabrilo pobunjenike – naprotiv, oni sada otvoreno izazivaju američku moć, vjerovatno osokoljeni podrškom Teherana.
Šta dalje? Američka administracija pred ključnom odlukom U vrhu Pentagona sada traje hitna debata – kako odgovoriti na ovu novu, drsku provokaciju?
Postoje dvije opcije:
Lov na vođe Huta – eliminacija ključnih figura koje stoje iza napada na američke i savezničke ciljeve. Ova strategija bi uključivala sofisticirane zračne operacije, ali i značajno preusmjeravanje vojnih resursa, uključujući moćne bespilotne letjelice MQ-9 Reaper.
Nastavak uništavanja infrastrukture – precizni udari na vojne baze, skladišta raketa i komandne centre Huta. Svaka od ovih opcija nosi velike posljedice, a američka administracija sada balansira između potrebe za odlučnim odgovorom i izbjegavanja totalnog rata.
Pitanje vremena prije velike katastrofe
Vojni analitičari upozoravaju da je samo pitanje dana ili sedmica kada će jedan od Huti projektila pogoditi američki ratni brod i izazvati katastrofu sa žrtvama.
Iako je američka mornarica do sada uspijevala presresti svaki napad, uključujući balističke rakete, krstareće projektile i dronove, neka presretanja su se dogodila u posljednjim sekundama prije udara – što ukazuje na ozbiljan rizik.
Američka vojska već dvije godine vodi nepriznati rat u Crvenom moru, svakodnevno suočena s Huti raketama. Troši milijarde dolara na odbranu koristeći presretačke projektile SM-2 i SM-3, dok pobunjenička milicija, uz podršku Irana, nastavlja jačati svoj arsenal.
Hoće li Washington sada preći na brutalnu odmazdu ili će nastaviti taktiku opreza? Svijet će uskoro dobiti odgovor.
