U 66. izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ponovo se dotakao pitanja izgradnje interkulturnog centra "Mevlana" u Mostaru, ali ovaj put u znatno redukovanoj formi, fokusirajući se na stavove jedne strane i označavajući projekat kao "kontroverzu."
Dok je samo nekoliko mjeseci ranije Schmidt potvrdio podršku i probosanskih stranaka za centar, ovog puta taj ton je nestao, a ostala je hladna, neprijateljska retorika koja bi se lako mogla tumačiti kao diplomatski stav s negativnim implikacijama po Bošnjake u Mostaru.
U ovom izvještaju, Schmidt koristi termine poput “sporna lokacija” i "kontroverza" kada se referira na potpuno zakonit projekat izgradnje interkulturnog centra, čime prećutno podržava narativ da Bošnjaci, kao nosioci ovog projekta, nemaju pravo na kulturni izraz u Mostaru. Ovim riječima Schmidt implicitno priznaje prigovore Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i njene anti-bošnjačke stavove koji “strateški potez” Bošnjaka u Mostaru smatraju neprihvatljivim – kao da je za Bošnjake već zabranjeno da imaju jednaka prava u gradu kojeg i sami grade i oživljavaju.
Postavlja se ozbiljno pitanje o Schmidtovoj ulozi i neutralnosti, jer u svom izvještaju prećutno podržava argumentaciju koja praktično degradira Islamsku zajednicu i bošnjačke projekte kao "sporne," dok legitimitet bošnjačke prisutnosti predstavlja kao opasnost. Čini se kao da Schmidt na taj način nesvjesno šalje poruku međunarodnoj javnosti da će podlegnuti pritiscima radikalnih stavova HDZ-a BiH.
Ostaje gorko pitanje zašto Schmidt svjesno odlučuje diskreditovati multikulturalnost Mostara koju bi, kao visoki predstavnik, trebao braniti, i zašto uporno traži kompromis na račun bošnjačkih prava, ignorišući uvredljive zahtjeve za etničkom segregacijom grada.
Schmidtova dvostruka igra: Oživljavanje Herceg-Bosne i destabilizacija BiH pod plaštom međunarodne misije
Štaviše, izostavljanjem spomena probosanskih stavova u ovom izvještaju, Schmidt signalizira da nije spreman da se suprotstavi silama koje žele Mostar podijeliti po etničkoj osnovi, već suptilno podržava takve tendencije. Time šalje poruku da legitimna prava Bošnjaka u ovom dijelu Mostara nisu dobrodošla, sugerišući da bošnjačka prisutnost "izaziva kontroverze" i "remeti mir" u zapadnom dijelu grada. Ovakav stav ne samo da produbljuje podjele već dodatno raspiruje opasne političke tenzije između zajednica koje su, uprkos svemu, uspjele godinama održavati određeni suživot.
U reagovanju na Schmidtov izvještaj, Muftijstvo mostarsko jasno ističe da je ovakav pristup visokog predstavnika neprihvatljiv. Muftijstvo naglašava da su Schmidtovim tretiranjem potpuno legitimnog zahtjeva Islamske zajednice Bošnjaci dodatno poniženi, posebno jer ovakva retorika jasno otkriva stranu koju on zauzima u sporu koji se tiče osnovnih ljudskih prava. Njegova navodna posvećenost “promovisanju interkulturnog dijaloga u Mostaru” zvuči prazno, jer je on u svom izvještaju usvojio retoriku koja potpuno isključuje važnost tog istog dijaloga, dodajući gorčinu već postojećim nepravdama koje Bošnjaci doživljavaju u Hercegovini.
Kada su Bošnjaci tražili da obnovljeni Mevlana centar bude mjesto kulture, edukacije i dijaloga, umjesto da podrži ovakav simbol tolerancije, Schmidt je učinio upravo suprotno – označio je centar kao "kontroverzan." Time je indirektno odaslao poruku da međunarodna zajednica nije na strani Bošnjaka u Mostaru i da su njihovi napori za očuvanjem kulture i prisustva u ovom dijelu Bosne i Hercegovine "kontroverzni," kao da su Bošnjaci gosti u sopstvenom gradu.
Umjesto što pokušava ponižavati Bošnjake koristeći blažu retoriku prema HDZ-u BiH i njihovim interesima u Mostaru, Schmidt bi trebao vratiti fokus na istinske vrijednosti multikulturalizma i interkulturalnog dijaloga.
Preljević: Schmidtova politika vodi Bosnu i Hercegovinu unazad ka etničkoj segregaciji
Zašto Schmidt nije prepoznao tu “kontroverzu” u zgradama i inicijativama koje nosi HDZ, a koje se grade na prostoru gdje su nekada bile bošnjačke institucije, ostaje pitanje koje zahtijeva hitan odgovor.
Stav Muftijstva Mostara, da će nastaviti raditi na realizaciji ovog projekta uz podršku međunarodnih prijatelja, jasan je znak da Bošnjaci neće pokleknuti pred pritiscima, niti će dozvoliti da budu tretirani kao građani drugog reda. Schmidtov izvještaj, koji jednostrano podržava hrvatsku političku opciju, predstavlja još jednu izdaju bošnjačkih prava u Mostaru, ignorirajući prošlost i sadašnjost diskriminacije kroz projekat koji bi trebao simbolizirati mir, uvažavanje i jednakost.
Poruka Muftijstva je također poziv međunarodnoj zajednici da ostane dosljedna u politici integracije, a ne da se povlači pred zahtjevima za dominacijom i podjelom grada. Bošnjaci Mostara ne traže ništa više nego pravo na zajednički život u svom gradu, no Schmidtova diplomatska igra u kojoj su njihovi zahtjevi predstavljeni kao “sporni” šalje jasnu poruku o njegovom pravcu djelovanja.
