Povećanje minimalne plate na 1.000 KM, koje je stupilo na snagu u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka 2025. godine, predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih poteza u zemlji u posljednjim godinama.
Ovaj potez ima za cilj poboljšanje životnog standarda radnika, no iza njega se krije mnogo složenija slika, koja može izazvati nove ekonomske izazove. Iako mnogi pozdravljaju povećanje minimalca, vjerujući da će pomoći u smanjenju sive ekonomije i isplata "u koverti", realnost je takva da samo povećanje minimalne plate neće biti dovoljno da riješi ovaj duboko ukorijenjeni problem. Bez adekvatnih fiskalnih i zakonodavnih reformi, povećanje minimalca može stvoriti iluziju napretka, dok u stvarnosti neće doći do suštinskih promjena na tržištu rada.
Povećanje minimalne plate: korak u pravom smjeru, ali sa ozbiljnim rizicima
Od trenutka kada je Vlada Federacije BiH donijela odluku o povećanju minimalne plate, društvo je podijeljeno u pogledu koristi koje bi ovaj potez mogao donijeti. Sindikati su pozdravili ovu odluku, smatrajući je nužnim korakom ka povećanju životnog standarda radnika koji se, prema njihovim riječima, dugi niz godina nalaze u teškoj situaciji zbog niskih primanja. Međutim, s druge strane, poslodavci izražavaju zabrinutost zbog dodatnog financijskog tereta, koji bi mogao ozbiljno ugroziti poslovanje, a posebno mala i srednja preduzeća koja se već bore s visokim poreznim opterećenjima.
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM znači da će poslodavci koji zapošljavaju radnike s minimalnom platom morati izdvojiti više od 1.700 KM bruto za jednog radnika, što je značajan iznos u kontekstu poslovanja, posebno za male firme. Na to treba dodati i poreze i doprinose koji čine čak 70% ukupnog iznosa bruto plate, što znači da poslodavci ne samo da će morati isplaćivati veće iznose, već će i dalje biti suočeni s vrlo visokim fiskalnim obvezama koje, bez fiskalnih reformi, neće nestati.
Zašto visina minimalca nije dovoljna?
Iako povećanje minimalne plate može izgledati kao korak ka rješavanju problema rada u sivoj ekonomiji, visina minimalca nije jedini faktor koji treba razmotriti. Dodatni problem je visoka stopa poreza i doprinosa koji poslodavci moraju plaćati, a koja u trenutnim uvjetima opterećuje privredu. Povećanje minimalne plate bez smanjenja tih poreznih obveza samo povećava fiskalni pritisak na poslodavce, što znači da će mnogi od njih, umjesto da legalno isplaćuju veće plate, nastaviti tražiti načine da smanje svoje troškove i da izbjegnu plaćanje visokih poreza.
Jedan od najčešćih načina na koji se poslodavci suočavaju s ovim problemom jeste isplata plata "u koverti". Ovaj oblik plaćanja omogućava poslodavcima da izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, a radnicima daje privid većih primanja, dok ih istovremeno izlaže riziku nesigurnosti i nemogućnosti ostvarivanja socijalne zaštite. Radnici koji primaju platu na ovaj način nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, penzije i druge benefite koji bi im pripadali u slučaju redovnog prijavljivanja i obvezne isplate doprinosa. Dugoročno gledajući, ovo može ozbiljno ugroziti njihovu financijsku sigurnost, ali i njihova radna prava.
Fiskalne reforme – ključ za rješenje
Povećanje minimalne plate bez istovremenih fiskalnih reformi neće biti dovoljno da se riješi problem sive ekonomije. Za stvarno smanjenje "plata u koverti" potrebno je istovremeno smanjiti poreze i doprinose, što bi omogućilo poslodavcima da legalno isplaćuju veće plate svojim radnicima. Fiskalne reforme trebaju biti usmjerene na rasterećenje poslodavaca od visokih troškova i omogućavanje većih ulaganja u poslovanje, čime bi se stvorili preduvjeti za povećanje broja formalno zaposlenih radnika.
Ove reforme ne smiju biti samo kozmetičke, već moraju obuhvatiti širok spektar mjera, od smanjenja stope poreza na dohodak, smanjenja doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, do uvođenja jednostavnijih procedura za prijavu i isplatu plata. Bez takvih reformi, poslodavci će i dalje tražiti načine da prežive u ovom poslovnom okruženju, dok će radnici biti izloženi nesigurnostima koje dolaze sa sivom ekonomijom.
Inspekcija – ključni faktor u borbi protiv sive ekonomije
Povećanje minimalne plate neće donijeti željene rezultate ako ne postoji odgovarajući nadzor i provedba zakona. Kontrola rada inspekcija igra ključnu ulogu u smanjenju sive ekonomije i osiguravanju da poslodavci poštuju zakone. Međutim, ako inspektori nemaju odgovarajuće alate za dokazivanje isplate plata "na ruke", neće biti moguće eliminirati ovu praksu.
Sistemska kontrola isplata plata i usklađenost s zakonima neophodna je kako bi se stvorio pritisak na poslodavce da se pridržavaju zakonskih obveza. Inspekcija rada mora biti opremljena s potrebnim resursima, obukom i pristupom informacijama kako bi mogla djelovati preventivno, prepoznajući nepravilnosti i sprječavajući dalju eskalaciju problema. Također, inspektori trebaju imati ovlasti da izriču sankcije poslodavcima koji se upuštaju u nezakonite aktivnosti.
Da li će povećanje minimalca riješiti problem?
Nažalost, bez dodatnih fiskalnih reformi, povećanje minimalne plate neće automatski eliminirati isplatu plata "u koverti". Poslodavci, suočeni s visokim fiskalnim troškovima, će i dalje tražiti alternativne načine kako da izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Iako će radnici možda primati veće minimalne plate, to neće nužno donijeti stabilnost ili sigurnost, jer neće imati pravo na socijalnu zaštitu i druge benefite koji proizlaze iz legalne isplate plata.
Bez smanjenja poreza i doprinosa, te bez efikasne inspekcije koja bi garantovala poštovanje zakona, povećanje minimalca može samo stvoriti iluziju napretka, dok će poslodavci nastaviti sa sivoj ekonomijom. Da bi se postigla stvarna promjena, potrebna je sveobuhvatna fiskalna reforma koja će istovremeno omogućiti povećanje plata i smanjenje troškova za poslodavce, čime bi se stvorili uvjeti za smanjenje sive ekonomije i jačanje formalnog tržišta rada.
Povećanje minimalne plate, iako pozitivno u teoriji, neće donijeti željene rezultate bez ozbiljnih fiskalnih reformi. Ove reforme, koje bi smanjile porezno opterećenje i omogućile lakše poslovanje, potrebne su kako bi se spriječila dalja širenja sive ekonomije i isplata "u koverti". Samo tada će povećanje minimalca moći donijeti stvarnu korist za radnike, omogućavajući im sigurno i legalno radno okruženje, dok će poslodavci imati stabilniji okvir za poslovanje.
