Plan Evropske unije da do 2035. zabrani prodaju novih automobila s motorima na unutrašnje sagorijevanje izaziva sve više podjela. Dok jedni smatraju da će ova odluka označiti kraj evropske automobilske industrije kakvu poznajemo, drugi je vide kao šansu za novu industrijsku revoluciju.
Organizacija Transport & Environment (T&E), poznata po zalaganju za održivu mobilnost, u najnovijem izvještaju navodi da bi dosljedno sprovođenje zabrane donijelo koristi evropskoj privredi, industriji i tržištu rada. Prema procjenama, auto-industrija bi se mogla vratiti na proizvodne brojke iz 2008. godine – gotovo 17 miliona vozila godišnje. Dodatno, rast sektora električnih vozila i razvoj domaće proizvodnje baterija mogli bi povećati doprinos industrije BDP-u za više od 10 posto.
Ipak, ta slika nije bez uslova – uspjeh ovakvog scenarija zavisi od izgradnje snažnog evropskog lanca snabdijevanja baterijama, preusmjeravanja radne snage, te značajnih ulaganja u infrastrukturu. U protivnom, industrija bi se mogla suočiti s ozbiljnim problemima. Kritičari upozoravaju da su projekcije iz izvještaja T&E-a zasnovane na vrlo optimističnim pretpostavkama, a ne na realnim industrijskim trendovima.
Zabrinutost raste i zbog konkurencije iz Kine, čiji proizvođači električnih vozila i baterija bilježe rekordne uspjehe. U slučaju da EU industrija ne uspije ispratiti tempo kineskih i američkih rivala, forsiranje zabrane moglo bi imati suprotan efekat – zatvaranje pogona, gubitak poslova i pad investicija.
U konačnici, ostaje pitanje: hoće li 2035. biti godina novog evropskog tehnološkog uzleta ili početak ozbiljne industrijske krize? Odgovor će zavisiti od političke volje, investicija i spremnosti Evrope da u potpunosti prihvati tranziciju – sa svim njenim izazovima.
