Prihodi ostvareni od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini i tokom 2025. godine nastavili su svoj rast. Samo u prvih osam mjeseci zabilježen je skok od 383 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na isti period prošle godine. Iako brojke na papiru djeluju impresivno, ekonomisti upozoravaju da iza njih ne stoji nikakav ekonomski bum niti mudre reforme – već isključivo inflacija.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, od januara do augusta prikupljeno je ukupno 7 milijardi i 886 miliona KM, što predstavlja rast od 5,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Od toga, Federacija BiH je dobila 3,555 milijardi KM, Republika Srpska 1,989 milijardi, dok je Brčko distriktu pripalo 199 miliona. Za finansiranje državnih institucija izdvojeno je 662 miliona KM.
Višak prihoda raspoređen entitetima uključuje dodatnih 200 miliona KM za Federaciju, 110 miliona KM za RS i 11 miliona KM za Brčko distrikt. Zanimljivo je da su jedino državne institucije zabilježile pad – dobile su 17 miliona KM manje nego prošle godine.
Deficiti i dalje tu
Iako entitetske kase bilježe rekordne iznose, budžeti i dalje ostaju u deficitu. Većina sredstava odlazi na saniranje rupa i otplatu dugova, dok građani – uprkos stotinama miliona dodatnih maraka – ne osjećaju nikakvo poboljšanje životnog standarda.
– Vlasti u BiH taj novac doživljavaju kao poklon koji treba što prije potrošiti, bez da se razmišlja o budućim obavezama. Svaki domaćin najprije gleda kako da podmiri svoje dugove pa tek onda razmišlja o potrošnji – poručuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Dugovi lakše, život teže
Višak prihoda ipak donekle olakšava servisiranje dugova. No, kako upozoravaju stručnjaci, riječ je samo o privremenom rasterećenju.
– Ovo povećanje prihoda malo je rasteretilo budžetske obaveze u pogledu otplate duga, ali kada se taj trend zaustavi, sve se opet prelama preko leđa građana. Vlasti tada glume da nešto rade, iako je suština vrlo tanka – ističe Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
Građani bez koristi
Dok se milioni slijevaju u entitetske kase, građani i dalje žive s istim problemima: visokim cijenama, niskim primanjima i neizvjesnošću. Višak prihoda nije doveo ni do boljih zdravstvenih usluga, ni do većih plata, ni do jeftinije potrošačke korpe.
Ako se sadašnji trend nastavi, do kraja godine entitetski budžeti mogli bi dobiti još oko 200 miliona KM. No, sudeći prema dosadašnjoj praksi, taj novac neće završiti u džepovima građana, već u servisiranju dugova i budžetskih rupa – dok svakodnevni život ostaje jednako težak kao i prije.
