Inflacija koja trenutno pogađa Bosnu i Hercegovinu, za razliku od inflacije koja je bila prisutna u periodu od 2021. do 2023. godine, ima lokalnu, unutrašnju prirodu i predstavlja ozbiljan izazov za ekonomiju zemlje. Inflacija od prije nekoliko godina bila je rezultat globalnih šokova, koji su uzrokovani povećanjem cijena na svjetskim tržištima, dok je današnja inflacija rezultat domaćih faktora i ekonomskih slabosti koje se javljaju u BiH. Prema analizi ekonomskih parametara, jasno je da se ne suočavamo sa "uvezenu" inflaciju, već s inflacijom koja ima korijene u ekonomiji same zemlje i njenoj unutrašnjoj dinamici.
Pogoršanje ekonomskih uvjeta u Bosni i Hercegovini odražava se na usporenom rastu bruto društvenog proizvoda (GDP) koji je u prošloj godini zabilježio rast od samo dva posto. Ovaj usporeni rast, zajedno s padom izvoza i povećanjem deficita, ukazuje na ozbiljne strukturne probleme u privredi zemlje. S obzirom na stagnaciju produktivnosti, rast plaća u visini od 9,5 posto također nije doveo do poboljšanja ekonomskih temelja. U ovom kontekstu, država je bila primorana na primjenu drastičnih mjera, poput dramatičnog povećanja minimalnih plaća u Federaciji BiH, dok su slični koraci ranije poduzeti u Republici Srpskoj. Međutim, ove mjere su, iako potrebne, samo kratkoročna rješenja koja ne adresiraju temeljne probleme ekonomske politike.
Analize pokazuje da, iako je u 2023. godini inflacija iznosila 6,1 posto, statistički podaci za 2024. godinu ukazuju na usporavanje inflacije na 1,7 posto, međutim, rast temeljne inflacije, koja isključuje cijene hrane i energenata, iznosio je gotovo četiri posto. Ovo je važan signal da inflacija nije nestala, već se pomaknula u strukturalnu sferu ekonomije, gdje osnovne cijene rastu iako se ukupna inflacija smanjuje. Ovaj rast temeljne inflacije ukazuje na duboku makroekonomsku neravnotežu u zemlji, jer ukupna potražnja raste brže od ponude, što stvara pritisak na cijene. Ovaj fenomen je posebno zabrinjavajuć jer može dovesti do stagflacije, stanja u kojem se cijene povećavaju uz stagnaciju ili pad ekonomskog rasta.
Jedan od ključnih faktora koji potiču inflacijske pritiske u BiH je rast kredita u bankarskom sektoru. Od 2022. do 2024. godine, bankarski sektor je zabilježio značajan rast kredita u odnosu na GDP, pri čemu je u 2024. godini ovaj rast postao posebno značajan. Ovaj ubrzani rast kredita stvara dodatnu potražnju u ekonomiji, jer brzih, nenamjenskih keš kredita povećavaju kupovnu moć potrošača. Iako se ovaj kreditni rast čini pozitivnim za privredu, on također doprinosi inflaciji jer veća potražnja, a naročito kada je orijentisana prema uvoznim proizvodima, dodatno pogoršava vanjskotrgovinski bilans koji je već u deficitu. Ovaj fenomen dovodi do povećanja uvoza i smanjenja konkurentnosti domaće proizvodnje.
Povećanja plaća, iako nužna, također mogu stvoriti dodatne inflacijske pritiske. Rast minimalnih plaća dovodi do toga da zaposlenici u svim sektorima očekuju daljnje povišice, dok proizvođači i davatelji usluga traže načine kako bi povećali svoje cijene, kako bi kompenzirali rast troškova. Trgovci, već suočeni s povećanim troškovima, također podižu cijene, što dalje doprinosi inflaciji. Banke, pak, očekuju dalji priliv "jeftinih" depozita, koji, uz aktivan kreditni rast, postaju glavni pokretači profita u sektoru. Vlada koristi povećanje prihoda od PDV-a, kao i zadržavanje postojećih poreza, kako bi financirala svoju potrošnju, čime dodatno podržava inflacijske pritiske u zemlji.
Jedan od najvažnijih izazova koji proizlaze iz trenutne inflacije u BiH je socijalno raslojavanje, koje postaje sve izraženije. Naime, rast plaća nije ravnomjerno raspoređen unutar svih sektora privrede, a posebno je zabrinjavajuće što rast plaća uopće ne prati rast penzija, što dodatno pogoršava položaj starijih građana i umirovljenika. Osim toga, rast štednje nije jednak za sve građane. Oni s nižim primanjima ne mogu ostvariti značajan rast štednje, dok najugroženiji slojevi društva, posebno oni koji se oslanjaju na osnovne životne namirnice, osjećaju najveći teret inflacije, s obzirom na rast cijena hrane i osnovnih proizvoda.
Sve ove okolnosti ukazuju na potrebu za ozbiljnijim i obimnijim mjerama koje će stabilizirati ekonomiju i adresirati uzroke inflacije, a ne samo njene posljedice. U protivnom, Bosna i Hercegovina će se suočiti s ozbiljnim ekonomskim problemima koji mogu izazvati dugoročne negativne posljedice po socijalnu stabilnost i ekonomsku održivost.
