Pod patronatom SNSD-a i HDZ-a, obesmišljavanje državnih institucija dodatno pojačavaju i predstavnici Trojke u Vijeću ministara, koji djeluju bez jasnog plana, sposobnosti i strategije za izgradnju funkcionalnog sistema.
Servilnost prema zahtjevima iz RS-a i onima koje diktira HDZ izuzetno šteti BiH i njenim institucijama.
Najjasniji primjer ove disfunkcionalnosti je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Ova ključna policijska agencija već dugo djeluje pod upravom kadrova koji ili nisu dorasli funkcijama ili izvršavaju političke naloge, čime ozbiljno ugrožavaju profesionalni integritet agencije.
Trenutno SIPA nema ni direktora ni zamjenika (!?). Iako na papiru funkciju direktora obavlja Darko Ćulum, zakon samo nalaže da direktor ostaje na poziciji do formalnog razrješenja. Mandat mu je istekao, a uslove za penziju stekao je još u prethodnom mandatu, što dodatno produbljuje ovu institucionalnu krizu.
Prijedlog za imenovanje Slobodana Radinkovića na čelo SIPA-e, koji je iznio ministar sigurnosti, ne dolazi na dnevni red zbog blokada koje dolaze iz redova koalicionih partnera. No, dalje od tih blokada niko ne ide, niti se traži rješenje, što dodatno ukazuje na ozbiljan institucionalni zastoj.
Poseban problem predstavlja izbor zamjenika direktora SIPA-e. Razrješenje bjegunca Zorana Galića sa ove pozicije trajalo je gotovo tri mjeseca, tokom kojih je pravni tim podnio zahtjev za prijevremeno razrješenje zbog ispunjenih uslova za penziju. Konačno, Vijeće ministara usvojilo je taj zahtjev, ali je cijeli proces naglasio koliko sporo i neučinkovito djeluju institucije.
Dodatna komplikacija proističe iz činjenice da predloženi kandidat za direktora, Radinković, ima kontroverzne medijske poveznice sa kriminalnim miljeom. Uprkos tome, on posjeduje pristup tajnim informacijama od 2021. godine, što se koristi kao dokaz o njegovoj "sigurnosnoj podobnosti," iako je prijedlog za njegovo imenovanje i dalje na čekanju.
Dok se provjere, ako uopšte i postoje, odvijaju daleko od očiju javnosti, situacija u SIPA-i postaje sve složenija. Javnost ostaje u neznanju, dok ministri iz reda Bošnjaka, od kojih se očekuje da zaštite interese državne sigurnosti, šute.
Pitanje koje sada stoji pred svima je: da li su ovi ministri sposobni osigurati mjesto zamjenika direktora SIPA-e, koje Bošnjaci nisu imali još od 2008. godine, posebno s obzirom na to da je na čelu agencije Srbin, kao i na čelu Specijalne jedinice?
Da li će napokon ispraviti ovu dugogodišnju nepravdu i osigurati ravnopravnost u vrhu SIPA-e, zasad ostaje neizvjesno. Sudeći po sporom tempu imenovanja i razrješenja Galića, sve ukazuje na još jedno iscrpljujuće čekanje i nedostatak odlučnih koraka.
