Uoči mogućeg pokretanja tzv. "mehanizma povratnih sankcija", Iran je uputio oštro upozorenje evropskim silama – Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj – da bi svaki pokušaj ponovnog uvođenja sankcija pod okriljem Ujedinjenih nacija mogao imati ozbiljne i nepovratne posljedice po regionalnu i globalnu sigurnost. Ministar vanjskih poslova Islamske Republike Iran, Abbas Araqchi, jasno je poručio da bi zloupotreba mehanizma predviđenog Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a o nuklearnom sporazumu iz 2015. (poznatom kao JCPOA) mogla dovesti do potpunog kraha evropske uloge u ovom ionako krhkom diplomatskom okviru.
– Zvanično smo upozorili sve potpisnice JCPOA da će eventualno pokretanje "snapback" mehanizma značiti kraj njihove relevantnosti u ovom procesu, ali i opasnu eskalaciju koja bi mogla izmaći kontroli – poručio je Araqchi u kolumni za francuski Le Point, pozivajući na diplomatski oprez i odgovornost.
Podsjećamo, JCPOA (Zajednički sveobuhvatni akcioni plan) potpisan je 2015. godine između Irana i šest svjetskih sila, kao mehanizam za ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija. No, stvari su se promijenile 2018. godine kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao SAD iz sporazuma i uveo nove, razorne sankcije Teheranu, što je izazvalo lančanu reakciju destabilizacije u odnosima.
Iako evropske sile nisu direktno uključene u aktuelne pregovore Irana i SAD-a – čija je četvrta runda nedavno završena u Omanu – one nastavljaju usko koordinirati s Washingtonom o mogućem korištenju mehanizma sankcija kao poluge pritiska na Teheran. Diplomatija iz sjene intenzivno se odvija, ali bez jasnih rezultata.
Nakon odgođenih pregovora između Irana i evropske "trojke" (E3) u Rimu početkom maja, određeni pomaci su zabilježeni, a Araqchi je nedavni susret zamjenika ministara opisao kao "obećavajući, ali i dalje izuzetno krhak".
No, i pored diplomatskih pokušaja smirivanja situacije, činjenice su zabrinjavajuće. Iran je od 2019. godine prekršio niz ključnih tačaka sporazuma – uključujući drastično povećanje nivoa obogaćivanja uranijuma do 60% čistoće. Taj nivo je opasno blizu 90%, što predstavlja prag za nuklearno oružje, upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Teheran, sa svoje strane, i dalje insistira da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode, te optužuje Zapad za licemjerje i dvostruke standarde. Ipak, konkretni potezi Irana na terenu ostavljaju sve manje prostora za diplomatski optimizam.
Ako Evropa odluči aktivirati mehanizam povratka sankcija prije 18. oktobra, mogla bi time – barem iz iranske perspektive – preći crvenu liniju bez povratka. A posljedice takve odluke ne bi se osjetile samo u Beču i Teheranu, već i daleko šire – od energetskih tržišta do Bliskog istoka na rubu nove destabilizacije.
