Iran bi mogao zatvoriti Hormuški moreuz ukoliko se situacija na Bliskom istoku dodatno pogorša i ukoliko vitalni nacionalni interesi Islamske Republike budu dovedeni u pitanje.
Ovu mogućnost otvoreno je najavio Behnam Saeedi, član predsjedništva Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, u izjavi koju su prenijeli državni i poluzvanični mediji.
– Iran raspolaže širokim spektrom odgovora koje može aktivirati u skladu s konkretnim okolnostima. Sve naše opcije su na stolu, a jedna od njih je i zatvaranje Hormuškog moreuza – izjavio je Saeedi, podsjećajući na ranije prijetnje Teherana koje se odnose na ovu strateški izuzetno važnu pomorsku rutu.
Hormuški moreuz, smješten između Irana i Omana, uski je morski tjesnac koji povezuje Perzijski zaljev sa Omanskim zaljevom i otvorenim morem. Na njegovom najužem dijelu širok je samo oko 33 kilometra, ali njegov značaj daleko nadmašuje geografsku veličinu. Oko 20 posto ukupne svjetske dnevne potrošnje nafte, što iznosi približno 18 miliona barela, svakodnevno prolazi upravo tim pravcem. Brodovi koji prevoze sirovu naftu iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka, Kuvajta i Katara koriste Hormuški moreuz kao glavni izvozno-tranzitni koridor. Njegovo eventualno zatvaranje imalo bi razorne posljedice za svjetsku energetsku stabilnost i globalnu ekonomiju.
Upravo zbog tog značaja, svaka iranska prijetnja u vezi sa sigurnošću plovidbe kroz moreuz izaziva zabrinutost ne samo u regiji, nego i među svjetskim silama, naročito onima koje zavise od uvoza energenata iz Zaljeva.
Izvori iz međunarodne pomorske industrije već su izjavili da trgovački i teretni brodovi iz predostrožnosti izbjegavaju iranske vode oko samog tjesnaca, u svjetlu rastućih tenzija i sve češćih upozorenja na moguću eskalaciju sukoba.
Ipak, iz Teherana stižu i umjereniji tonovi. Drugi član parlamenta, Ali Yazdikhah, istakao je kako će Iran nastaviti omogućavati nesmetanu plovidbu kroz Hormuški moreuz, ali uz jasan uslov: to će trajati sve dok vitalni nacionalni interesi Islamske Republike Irana ne budu ozbiljno ugroženi.
– Ako Sjedinjene Američke Države odluče zvanično i vojno podržati Izrael u otvorenom sukobu protiv Irana, tada će Teheran imati puno pravo da odgovori ciljanom destabilizacijom protoka nafte kroz regiju. To uključuje i mogućnost zatvaranja Hormuškog moreuza – izjavio je Yazdikhah.
On je dodao da je Iran do sada pokazivao visok stepen suzdržanosti upravo zato što koristi od slobodne plovidbe kroz ovaj tjesnac imaju ne samo regionalne zemlje, već i brojne druge svjetske ekonomije. Prema njegovim riječima, Iran ima “legitimno pravo” da koristi ekonomski pritisak kao sredstvo odbrane svojih interesa, naročito ako bude suočen sa direktnom vojnom agresijom ili aktivnom podrškom neprijateljima iz inostranstva.
– Bolje je da nijedna zemlja ne stane uz Izrael u ovom sukobu. Iranovi neprijatelji su dobro svjesni činjenice da imamo desetine načina da učinimo Hormuški moreuz nesigurnim i nedostupnim. Ta mogućnost je tehnički izvediva, a politički opravdana ako se suočimo sa ozbiljnom prijetnjom – upozorio je Yazdikhah.
Teheran je godinama koristio strategiju taktičkog pritiska preko prijetnji zatvaranjem Hormuškog moreuza, ali su konkretne mjere bile rijetke. Ipak, sada, s obzirom na sve ozbiljniju mogućnost širenja rata između Izraela i njegovih protivnika, te uz aktivno učešće Sjedinjenih Država u logističkoj i političkoj podršci Tel Avivu, iranske vlasti sve češće javno razmatraju upotrebu “energetskog oružja” kao vida odvraćanja.
S obzirom na kompleksnost situacije, međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i diplomatska rješenja. Međutim, sve češće izjave iz iranskog parlamenta ukazuju na to da Teheran neće ostati pasivan ukoliko procijeni da je njegova nacionalna bezbjednost dovedena u pitanje.
S obzirom na strateški značaj Hormuškog moreuza, bilo kakva vojna ili politička eskalacija mogla bi imati posljedice koje nadilaze regionalne okvire i izazvati globalnu energetsku krizu. Upravo zbog toga, iranske poruke se pomno prate ne samo u Vašingtonu i Tel Avivu, već i u Rijadu, Abu Dabiju, Pekingu i Briselu.
S obzirom na sve izraženije globalne podjele i potencijalno pogoršanje bezbjednosne situacije u Zaljevu, naredni potezi Irana mogli bi postati presudni u oblikovanju geopolitičkog pejzaža regije, ali i šire.
