Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović je na današnjoj sesiji o temi „Islamofobija: koncept, dinamika i odgovor u kontekstu Bosne i Hercegovine“ kazao da, iako tema nije nova, njen se kontekst danas bitno promijenio.
- Ne govorimo više o rubnoj društvenoj pojavi, nego o fenomenu koji sve češće ulazi u glavni politički vokabular, u način na koji se definišu sigurnost, pripadnost i lojalnost. Zato je važno na početku reći - ovo nije samo rasprava o jednom pojmu, nego o poziciji Bosne i Hercegovine u savremenoj Evropi u kojoj islamofobija postaje sve više politička legitimacija - kazao je Kulenović.
Po njegovim riječima, BiH nije neutralan prostor za razgovor o islamofobiji. Ona nije laboratorij, niti eksperiment.
- Ona je unutrašnje evropsko iskustvo, htjeli to ili ne. Iskustvo u kojem islam nije došao kao „novi izazov“, nego kao historijski autohtoni element. Iskustvo u kojem pluralizam nije teorija, nego naša stara društvena praksa. Iskustvo u kojem su zajednički život i građanska lojalnost državi postojali prije nego što su postali evropske parole o posebnom slučaju, „corpusu separatumu“, namijenjenog Bosni i Hercegovini do današnjih dana - naveo je Kulenović.
Kaže kako se ova sesija dešava u trenutku kada se evropski politički prostor vidljivo mijenja.
- U tom prostoru dio političkih aktera sve otvorenije gradi identitet na isključujućem jeziku. Islamofobija tu sve češće nije incident, nego hegemonijski vokabular: jezik sigurnosti, jezik sumnje, jezik kulturne hijerarhije i isključenja. To nije marginalna pojava. To je politički okvir u kojem se donose odluke. I koje neminovno proizvode posljedice na bosansko biće. Bosna u taj kontekst ne ulazi prazna. Ona ulazi sa iskustvom rata koji nije bio samo nasilje, nego razaranje njene političke forme ali i suštine. I sa poslijeratnim poretkom koji je donio mir, ali i dugotrajno stanje u kojem nametnuta - birokratska stabilnost ima prednost nad punom demokratijom - smatra Kulenović.
Jedna od uvodničara današnje sesije, naučna saradnica pri Irskom centru za ljudska prava Univerziteta u Galwayu mr. Đermana Kurić je kazala da, kada govorimo o islamofobiji, izuzetno je važno posmatrati ovaj fenomen u specifičnom kontekstu u kome se javlja.
Dodala je da, stoga, čisto kažemo da govorimo o islamofobijama, ne o islamofobiji.
Iznijela je kratku definiciju šta je to islamofobija - "islamofobija je svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje, a čija je svrha ili efekat, onemogućavanje uživanja ili korištenja ljudskih prava i sloboda u političkoj, ekonomskoj, društvenoj ili bilo kojoj drugoj sferi javnog života, a usmjereno protiv muslimana, muslimanki ili onih koje se tako percipira".
- Upravo zbog ove široke definicije, načina na koji je ona postavljana, najčešće islamofobiju nazivamo u savremenom svijetu antimuslimanskim rasizmom - kazala je Kurić.
Dodala je da se islamofobija manifestira na različitim nivoima. Nju vidimo na individualnom nivou, interpersonalnom nivou, institucionalnom i sistemskom nivou, ali i diskurzivnom nivou.
Uvodničar na današnjoj sesiji bio je i prof.dr. Ahmet Alibašić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, koji je kazao da islamofobija nije samo spontana pojava koja je rezultat nekih istorijskih iskustava, nego je to fabricirana, konstruirana pojava iza koje stoji vrlo često industrija.
- Centar za američki progres ili napredak je objavio dva izvještaja u kojima je tu industriju nazvao industrijom straha. Dakle, industrijom straha, i onda su pokušali da identificiraju zapravo, centre, finansijere, pojedince, koji su dio te mreže produciranja straha od muslimana i manipuliranja već postojećim strahom - kazao je Alibašić.
Nažalost, dodao je on, ono što će mnoge možda iznenaditi jeste da u tome učestvuju i neke muslimanske države, vlasti.
- One imaju svoj razlog zašto lobiraju protiv takozvanog političkog islama, jer se boje za svoj politički opstanak. Međutim, u nekim drugim sredinama, onda, politički islam i bilo kakav islam se vrlo, vrlo brzo identificiraju i onda sva argumentacija koja se koristi protiv političkog islama, vrlo brzo bude iskorištena protiv bilo kakvog ispoljavanja islamske religioznosti ili pobožnosti - naveo je Alibašić.
Po njegovim riječima, u zadnjih dvije godine, i to izvještaji pokazuju, islamofobija se odvija u sjeni zločina u Gazi.
- Njih ne možete nijekati, bez obzira koliko ste sprečavali medije da budu prisutni, jedino što možete jeste da onda ocrnite muslimane, te žrtve, i na taj način umanjite težinu tih zločina - kazao je Alibašić.
Dodao je da se u definiciji koju je Đermana Kurić spomenula navodi se da je cilj, zapravo, islamofobije da se muslimanima uskrate određena prava, da ih se diskriminira.
- To je krajnji cilj. Postoji još jedan cilj, a to je distrakcija, koji je vrlo važan - naveo je, između ostalog, Alibašić.
