Danas ističe rok do kojeg Bosna i Hercegovina treba postići dogovor o isplati oko 110 (po nekima 112) miliona KM slovenačkom preduzeću „Viadukt“ po arbitražnoj presudi zbog raskida ugovora o koncesiji za hidroelektrane na Vrbasu.
Ukoliko dogovor ne bude postignut, potraživanje će dodatno rasti zbog obračunatih kamata.
Na javnom saslušanju pravobranitelja BiH, održanom 9. juna pred komisijama za finansije i borbu protiv korupcije, potvrđeno je da sporazum do danas nije zaključen. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto istakao je da su ministri iz Republike Srpske na sjednici Vijeća ministara BiH odbili podržati zaključke Predsjedništva BiH vezane za ovaj slučaj.
Tijekom trajanja roka obračun kamate bio je zamrznut, pa bi u tom periodu BiH platila „samo“ oko 110 miliona KM. Međutim, nakon isteka roka, uz obračunate kamate, ukupno potraživanje premašuje 113 miliona KM, a dnevna kamata, kako je pojasnio pravni zastupnik „Viadukta“ Predrag Baroš, iznosi oko 9.570 eura (oko 18.600 KM). Zbog složenog načina obračuna kamate, koja se računa na glavnicu i prethodno obračunate kamate, efektivna kamatna stopa prelazi 20 posto godišnje, što znači da dug nastavlja rapidno rasti.
Ugovor o koncesiji sa „HES Vrbas“ potpisan je 2004. godine s planom izgradnje hidroelektrana „Krupa“ i „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju hidroelektrane „Bočac 2“, čime je onemogućena realizacija HE „Krupa“. Tada je na čelu Vlade RS bio Milorad Dodik.
U 2017. godini, Vijeće ministara BiH i Vlada RS potpisali su sporazum prema kojem RS preuzima obavezu plaćanja. Arbitražno vijeće u Vašingtonu presudilo je da BiH mora isplatiti odštetu „Viaduktu“.
Pravobranilac BiH Jelena Cvijetić naglasila je na javnom saslušanju da plaćanje nije moguće izbjeći te da odugovlačenje samo povećava troškove, procijenjene na oko 20.000 KM dnevno. Nakon isplate, BiH može pokrenuti regresni postupak protiv Republike Srpske, tražeći povrat novca zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima.
Situacija ukazuje na ozbiljan finansijski pritisak na budžet BiH i potrebu hitnog političkog dogovora kako bi se zaustavilo dalje gomilanje duga i kamata.
