U nedjelju, 29. septembra, Austrija će održati parlamentarne izbore na kojima će oko 6,5 miliona građana birati svoje predstavnike za narednih pet godina. Iako je riječ o maloj zemlji, Austrija ima ključnu ulogu unutar Evropske unije, pa će pažnja kontinenta biti usmjerena upravo prema njoj.
Najveća opasnost za budućnost Austrije dolazi s ekstremne desnice, posebno iz redova stranke FPO (Freiheitliche Partei Österreichs). Ova stranka, koja je već imala priliku da bude dio vlasti u tri navrata, ponovo je stekla popularnost među građanima. Posljednji put su bili u vlasti u koaliciji sa konzervativnom OVP (Österreichische Volkspartei) od 2017. do 2019. godine, kada su se našli u velikom skandalu zbog snimka koji je otkrio njihovu trgovinu s vladinim ugovorima u zamjenu za pozitivnu medijsku sliku.
Pet godina kasnije, FPO koristi trenutne društvene trendove da bi obnovili političku podršku, uprkos tome što su zadržali svoje pro-ruske i anti-EU stavove. Njihova popularnost je naglo porasla nakon što su spriječeni teroristički napadi na koncerte u Beču, što su iskoristili da bi napali migrante, pozivajući se na "politički islam" i "ozbiljan problem terorizma". Iako stručnjaci i izvještaji obavještajnih službi tvrde da prijetnja terorizma u Austriji nije značajna, FPO i dalje koristi strah kao politički alat.
Prema posljednjim anketama, FPO ima oko 27 posto podrške, dok ih slijedi OVP sa 25 posto. Ova stranka, koja je pod vodstvom Karla Nehammera, suočila se s brojnim skandalima, uključujući i osuđujuću presudu njihovog prethodnog vođe Sebastiana Kurza zbog korupcije.
Nehammerova koalicija sa Zelenima bila je puna tenzija, posebno nakon incidenta kada je ministrica za klimu glasala za prijedlog EU koji je bio u suprotnosti s zvaničnim stavovima vlade u Beču. Ovaj sukob dodatno je zakomplikovao mogućnost da Zeleni i OVP ponovo formiraju vlast.
S obzirom na to, posljednja "velika" stranka koja će tražiti povjerenje građana je SPO (Sozialdemokratische Partei Österreichs), koja trenutno stoji na oko 21 posto podrške, na razini s prethodnim izborima. Iako je SPO nekad formirao vlast s OVP-om, sada će im biti potrebna dodatna "manja" stranka poput NEOS-a, liberalne stranke koja se zalaže za veće EU integracije i manje poreze.
Ako se OVP, SPO i NEOS dogovore o formiranju vlasti, to bi značilo krah planova evropskih desničara koji teže pro-ruskim koalicijama. S druge strane, FPO bi mogao steći značajnu vlast ako se dogovori s OVP-om, što bi moglo donijeti dodatnu podršku za secesionističke tendencije Milorada Dodika u BiH.
Za građane Bosne i Hercegovine ovi izbori su posebno važni. U Austriji živi oko 155.000 Bosanaca i Hercegovaca, a neki od njih su i na izbornim listama. No, opasnost dolazi i s potencijalnim povratkom FPO-a u vlast, jer bi to moglo pružiti podršku Dodikovim secesionističkim težnjama, posebno imajući u vidu pro-rusku orijentaciju FPO-a.
Izbori u Austriji predstavljaju značajan trenutak, ne samo za tu zemlju, već i za čitavu Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Povratak FPO-a na vlast mogao bi značajno utjecati na borbu protiv ekstremnih politika u Evropi, kao i na odnose između Austrije i BiH.
