U znak obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici te 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku otvorena je snažna i potresna izložba Memorijalnog centra Srebrenica i BIRN-a BiH pod nazivom: “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”.
Izložbu su zajednički organizovali Stalna misija Bosne i Hercegovine pri UN-u, Ured Specijalnog savjetnika generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida i Odjeljenje UN-a za globalne komunikacije.
Otvaranju izložbe prisustvovao je stalni predstavnik BiH pri UN-u, ambasador dr Zlatko Lagumdžija, koji je i otvorio ovu postavku. U svom govoru, naglasio je da se izložba otvara upravo u sedmici kada se širom UN-a obilježava Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, 16. juni:
„Riječi mogu biti snažan podsticaj u životima ljudi širom svijeta. Mogu biti izvor inspiracije, ohrabrenja i utjehe. Pišući ili govoreći, koristimo ovu ogromnu moć riječi; da li će one podsticati izvrsnost ili podsticati nasilje, da li će naše riječi ostati upamćene kao ljekovite ili kao opravdanje i otvorena dozvola za genocid… izbor je na nama, kao i posljedice.“
Govoreći o mehanizmima koji prethode genocidu, Lagumdžija je podsjetio na slične obrasce u drugim historijskim tragedijama: „Holokaustu je prethodila demonizacija Jevreja kao ‘štetočina’, u Ruandi su Tutsiji dehumanizirani kao ‘štetočine koje treba istrijebiti’. U Bosni, Bošnjaci su proglašavani ‘osvajačima’, ‘Turcima’, ‘teroristima’. Označeni su kao prijetnja, čime su i legitimizirani kao meta. Tako su počinjeni neki od najtežih zločina, kulminirajući genocidom u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Nažalost, i nakon tri decenije, svjedočimo negiranju genocida, slavljenju zločinaca, umanjivanju broja žrtava. Danas nismo više u fazi poricanja zločina, sada smo u fazi slavljenja istih. Neka ova izložba bude više od samog obilježavanja, neka bude poziv na djelovanje. Neka nas podsjeti da je šutnja pred mržnjom saučesništvo i da ukoliko ne djelujemo, dajemo prostor da se tragedija ponovi.”
Izložba nudi duboko lični i dokumentaristički prikaz kroz priče žrtava, njihovih porodica i preživjelih. Kroz autentične narative, posjetioci imaju priliku da uđu u srž tragedije koja je pogodila cijelu jednu zajednicu.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u svom obraćanju poručio je: „Mi smo narod koji je godinama bio na marginama historije, u fusnotama velikih izvještaja i tuđih narativa, ali smo se izborili. Zahvaljujući pametnim i upornim ljudima, našim prijateljima širom svijeta, i iznad svega, majkama i porodicama ubijenih i nestalih, danas smo ovdje i svi imaju priliku saslušati našu priču. Imali smo privilegiju da kao narod, makar djelimično, doživimo pravdu. Vidjeli smo generale i predsjednike koji su stajali iza genocida kako stoje i pred licem pravde. I danas, kada 11. juli stoji u kalendaru Ujedinjenih nacija, znamo: nismo zaboravljeni, ni mi, ni naša istina. To je poruka koju šaljemo za 30. godišnjicu genocida.”
Svoj osvrt dao je i Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, koji je posebno naglasio značaj mjesta gdje je postavka izložena: “Ne postoji ništa prikladnije od toga da 30 godina nakon genocida, na ovom mjestu - gdje je usvojena rezolucija o Srebrenici - stavimo fokus na lične priče onih kojih više nema, ali i onih koji su svoj život posvetili da osiguraju da njihovi voljeni budu upamćeni i poštovani.“
Specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, Virginia Gamba, naglasila je povezanost između govora mržnje i genocidnih zločina: „Ove sedmice započinjemo obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u isto vrijeme kada obilježavamo i 4. Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. Nije slučajno što skrećemo pažnju na ovu povezanost. Znamo gdje govor mržnje može odvesti, jer znamo gdje je već odveo. Lekcije iz Srebrenice nas podsjećaju na opasnosti govora mržnje i nepopravljive posljedice riječi koje podstiču na nasilje. To jasno vidimo i u ovoj izložbi, koja nas vodi kroz obrasce govora mržnje korištene uoči i tokom Holokausta, genocida nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine, i konačno genocida u Srebrenici 1995. godine. I dok priznajemo kolektivni neuspjeh u sprječavanju genocida u Srebrenici, dijelimo zajedničku odgovornost da očuvamo sudski dokazane činjenice i da nastavimo pričati priče žrtava i preživjelih, suočeni s negiranjem genocida. Ova izložba nije samo podsjetnik na ono što se dogodilo u Srebrenici. Ona nas podsjeća da danas, više nego ikada, moramo primijeniti njene lekcije i hitno djelovati na globalnom nivou kako bismo spriječili genocid.”
Postavka izložbe ističe važnost suočavanja s prošlošću i kolektivne odgovornosti, povezujući tri velika historijska zločina – Holokaust, genocid u Ruandi i genocid u Srebrenici. Kao akt sjećanja, edukacije i opomene, izložba ostaje otvorena za posjetioce UN-a i širu javnost do 21. jula 2025. godine.
