Nakon mjeseci krvavih sukoba, blokada i međunarodnog pritiska, Izrael i Hamas ponovo sjede za pregovarački stol – ovaj put u Dohi.
Izraelski zvaničnik potvrdio je da će delegacija te zemlje otputovati u Katar u nedjelju, kako bi obnovila pregovore o prekidu vatre i mogućem sporazumu o razmjeni talaca, čime se obnavljaju nade u moguće okončanje gotovo 21 mjesec dugog rata u Gazi.
Palestinska grupa Hamas, s kojom pregovara posredno putem regionalnih posrednika, saopćila je da je “pozitivno” odgovorila na najnoviji prijedlog o prekidu vatre – plan koji su snažno podržale Sjedinjene Američke Države. Američki predsjednik Donald Trump je prethodno izjavio da je Izrael prihvatio ključne uslove za postizanje 60-dnevnog primirja, što je dodatno podiglo očekivanja pred nadolazeće diplomatske poteze.
Međutim, put do sporazuma daleko je od izvjesnog. Predstavnici palestinskih frakcija ukazuju na ozbiljne nejasnoće u vezi s ključnim humanitarnim pitanjima, poput otvaranja graničnih prijelaza, dostave pomoći i definisanja jasnog kalendara izraelskog povlačenja iz Gaze. Dok Izrael traži garancije razoružanja Hamasa, ova militantna grupa zasad odbija i samu raspravu o tom pitanju, iako se smatra da još uvijek drži najmanje 20 izraelskih talaca.
Iako je potvrđeno da je Izrael razmatrao posljednji odgovor Hamasa, iz ureda premijera Benjamina Netanyahua zasad nema zvanične reakcije. Njegova planirana posjeta Washingtonu i susret s Trumpom u ponedjeljak mogli bi biti odlučujući trenutak za budući smjer izraelske politike prema Gazi.
Pregovori dolaze u trenutku kada je međunarodni imidž Izraela pod ozbiljnim pritiskom. Nakon što je Hamas 7. oktobra 2023. izvršio napad na jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, Tel Aviv je odgovorio brutalnom vojnom kampanjom u Gazi. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, u tim napadima ubijeno je više od 57.000 Palestinaca, a gotovo cijelo stanovništvo je interno raseljeno, suočeno s glađu i potpunim kolapsom infrastrukture.
Optužbe za genocid i ratne zločine postale su tema rasprava pred međunarodnim institucijama, što Izrael oštro odbacuje. Uprkos tome, sve veći broj zapadnih i regionalnih aktera poziva na hitni prekid vatre i pokretanje procesa političke tranzicije.
S obzirom na trenutnu dinamiku, ključna pitanja ostaju otvorena: Hoće li Netanyahu pristati na sporazum koji ne uključuje demilitarizaciju Hamasa? Može li Hamas, pod teretom gubitaka i međunarodnog pritiska, prihvatiti bilo kakav oblik trajnog dogovora? I, na kraju, hoće li međunarodni posrednici – Katar, Egipat i SAD – uspjeti premostiti duboke razlike između dvije strane?
Naredne sedmice mogle bi označiti prekretnicu u sukobu koji je ostavio duboke rane i razorio živote stotina hiljada ljudi. No isto tako, bez konkretnih pomaka, mogao bi se nastaviti i spiralni pad u još jednu rundu nasilja bez kraja.
